2. ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJU – DAN OTVORENIH VRATA 2021.


PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU RANG LISTE ZA UPIS U PRVU GODINU INTEGRIRANIH STUDIJA – ZAHTJEVI NA PRIJEMNOM ISPITU


STRANICA 2. ODSJEKA


POPIS LITERATURE / ODABRANA POGLAVLJA ZA ISPIT PROVJERE POSEBNIH ZNANJA, VJEŠTINA I SPOSOBNOSTI ZA UPI U INTEGRIRANI STUDIJ MUZIKOLOGIJE – PDF

(Za materijale potrebne za prijemni ispit obratite se mailom na icurkovic@muza.hr)



ODSJEK ZA MUZIKOLOGIJU

 

Muzikologija je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem glazbe, od klasične do popularne i tradicijske. Sveučilišnom je disciplinom postala u drugoj polovici 19. stoljeća. Tijekom 20. i 21. stoljeća intenzivno se razvija i to u smjeru sve veće interdisciplinarnosti i sve šireg područja interesa.

 

O Odsjeku…

Začetak Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu predstavlja Historijsko-teoretski odjel, koji je 1948. godine utemeljio Josip Andreis. Godine 1970. na inicijativu Ivana Supičića Odjel prerasta u Muzikološki odjel.Težište je nastave u samim počecima bilo na historijskoj muzikologiji, ponajprije na povijesti hrvatske glazbe, kao i etnomuzikologiji. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća nastavna se područja sve više šire prema interdisciplinarnosti, no okosnicu nastavnog programa sve do danas čine kolegiji iz opće povijesti glazbe i povijesti hrvatske glazbe, uz sistematske i etnomuzikološke kolegije. Uvođenjem studija po bolonjskom programu povećao se broj etnomuzikoloških kolegija, a etnomuzikologija je postala i jednim od studijskih smjerova. Na Odsjeku se, kako na diplomskoj tako i na poslijediplomskoj razini, obrazovao niz renomiranih stručnjaka.

Godine 1967. pri Odsjeku je s ciljem istraživanja hrvatske glazbene kulture osnovan Muzikološki zavod, kasnije preimenovan u Zavod za sistematsku muzikologiju, a njegova uloga postaje iniciranje i provođenje muzikoloških znanstvenih djelatnosti različitih profila.

Na Odsjeku za muzikologiju danas predaje sedam stalno zaposlenih nastavnika, devet vanjskih suradnika različitih znanstvenih profila te povremeni gostujući profesori. Na Odsjeku se trenutno na integriranom sveučilišnom studiju muzikologije školuje 52 studenata, od kojih 35 muzikologiju studira jednopredmetno, a 17 dvopredmetno, a na muzikološkom smjeru Poslijediplomskog doktorskog studija znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulturue 20 doktoranada. Dinamično studentsko tijelo okuplja se oko raznovrsnih djelatnosti Kluba studenata muzikologije FusNota.

 

O studiju…

 

Jednopredmetnim studijem muzikologije studenti stječu široka znanja iz područja muzikologije (historijske i sistematske) i etnomuzikologije. Pored usvajanja specifičnih znanja i vještina vezanih uz osnove muzikoloških disciplina, te opću i nacionalnu povijest glazbe, studenti tijekom studija produbljuju i utvrđuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta, klavira, stranih jezika i likovne umjetnosti. Nakon zajedničkog trogodišnjeg dijela studija studenti se opredjeljuju za jedan od postojećih smjerova – smjer muzikologija ili smjer etnomuzikologija. Posljednje dvije godine studija posvećene su prije svega produbljivanju temeljnih i usvajanju specifičnih disciplinarnih znanja koja će studente pripremiti za samostalna znanstvena istraživanja, ali i za druga zvanja u kojima se mogu zaposliti nakon studija.

Dvopredmetni studij muzikologije ostvaruje se kao usporedni studij dvopredmetnog programa muzikologije i odabranog studijskog programa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studijem se stječu osnovna i napredna znanja s područja historijske muzikologije, sistematske muzikologije i etnomuzikologije, dok se istodobno utvrđuju i produbljuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta. Kombinacijom dvaju studijskih programa s dviju sastavnica Sveučilišta studentima se otvara mogućnost usvajanja i produbljivanja specifičnih znanja koja mogu pridonijeti interdisciplinarnosti njihova pristupa i/ili užoj specijalizaciji za pojedina područja znanosti o glazbi.

Izborne sadržaje, koji se nude studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija, čine predmeti koji produbljuju i/ili proširuju stečena znanja i predmeti koji donose sasvim nove sadržaje. Studenti su, pored izbornih predmeta koji se predaju na Muzičkoj akademiji, u mogućnosti birati i predmete koji se predaju na drugim sastavnicama Sveučilišta, te tako dijelom oblikovati studij prema vlastitim interesima.

Studij (jednopredmetni i dvopredmetni) završava polaganjem svih ispita te javnom obranom samostalno izrađenog diplomskog rada pred stručnim povjerenstvom.

Kompetencije koje se stječu studijem…

Završetkom integriranog jednopredmetnog studija magistri muzikologije stječu kompetencije za rad u znanosti, kulturi, medijima, redakcijama izdavačkih kuća, knjižarstvu, festivalskoj produkciji, turističkoj industriji, diplomatskim predstavništvima, knjižnicama i drugim srodnim djelatnostima. Uz završen pedagoški modul, osposobljeni su i za rad u srednjim općeobrazovnim i glazbenim školama kao nastavnici Glazbene umjetnosti, odnosno Povijesti glazbe.

Završetkom integriranog dvopredmetnog studija magistri su muzikologije osposobljeni za rad u javnim medijima (tiskanim i elektroničkim), glazbenom izdavaštvu, bibliotekama i arhivima te srednjoškolskom obrazovanju; za producentske i organizacijske poslove u kulturi; te djelovanje u znanstvenim institutima i zavodima koji se bave istraživanjima na području muzikologije, etnomuzikologije i srodnih znanosti.

 

Nastavnici…

 

Dr.sc. Ivan Ćurković, doc., pročelnik

Dr.sc. Hana Breko Kustura, nasl. red. prof.

Dr.sc. Naila Ceribašić, nasl. red. prof.

Ana Čizmić Grbić, asist.

Dr.sc.Tatjana Čunko, nasl. viši pred.

Dr.sc. Joško Ćaleta, nasl. doc.

Dr.sc. Dalibor Davidović, red. prof.

Dr.sc. Monika Jurić Janjik, doc.

Dr.sc. Vjera Katalinić, nasl. red. prof.

Dr.sc. Sanja Kiš Žuvela, doc.

Dr.sc. Lucija Konfic, nasl. doc.

Dr.sc. Mojca Piškor, doc.

Dario Poljak, nasl. asist.

Jelka Vukobratović, asist.

  

Razredbeni ispit

a) Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Muzikologija; smjerovi: Muzikologija, Etnomuzikologija

A. PISMENI ISPIT

1) Povijest glazbe
Test iz povijesti glazbe (70 pitanja)
Esej na jednu od ponuđenih tema (3-4 stranice rukopisa na trgovačkom papiru)
Determinacija glazbenih primjera (5 glazbenih primjera u pojedinačnom trajanju od 3 do 5 minuta)

Literatura: odabrana poglavlja iz knjiga: Josip Andreis, Povijest glazbe, I-IV, Zagreb: SNL, 1989.; Ennio Stipčević, Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do XX. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 1997. te izbor natuknica iz Hrvatskoga biografskog leksikona“ (popis u prilogu na kraju dokumenta)

Bodovi: 20; eliminacijski prag: manje od 5

2) Opća kultura
Test iz opće kulture (oko 55 pitanja)

Literatura: udžbenici iz povijesti, hrvatskoga jezika i književnosti te likovne umjetnosti za srednje škole

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

3) Teorija glazbe
Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način.
Melodijski intervali – uzlazno i silazno
Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) te harmonijskom i melodijskom molu
Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama. Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

4) Diktat
Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave u srednjem registru Zapis intervala na zadanom tonu
Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu
Jednoglasni diktat – primjer u stilu bečke klasike
Dvoglasni diktat
Diktat na jednom tonu – primjer jednostavnije ritamske strukture

Bodovi: 5; eliminacijski prag: ukupno manje od 3*

5) Harmonija
Četveroglasna harmonizacija zadanog neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova Analiza osmerotaktnog izvatka iz glazbene literature razdoblja kasnog baroka, klasike ili romantike

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

6) Kontrapunkt
Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od kontrapunktnih vrsta
Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctus floridus
Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

B. PRAKTIČAN ISPIT

1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike

Bodovi: 5; eliminacijski prag: ukupno manje od 3*

1) Klavir
C. Czerny: Op. 299 – jedna etida, ili etida slične težine kojeg drugog autora
J. S. Bach: jedna dvoglasna invencija, troglasna invencija ili teža skladba (ciklička djela – preludij i fuga, suita, partita i sl. – trebaju biti pripremljena u cijelosti)
jedna cijela sonata W. A. Mozarta, ili cijela sonata J. Haydna ili L. van Beethovena (osim op. 49) Program nije nužno izvoditi napamet.

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

* Eliminacijski prag odnosi se na ukupan zbroj pismenog ispita (diktat) i usmenog ispita (solfeggio)

***

b) Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Muzikologija dvopredmetno

A. PISMENI ISPIT

1) Povijest glazbe
Test iz povijesti glazbe (70 pitanja)
Kratki esej na jednu od ponuđenih tema
Determinacija glazbenih primjera (5 glazbenih primjera u pojedinačnom trajanju od 3 do 5 minuta)

Literatura: odabrana poglavlja iz knjiga: Josip Andreis, Povijest glazbe, I-IV, Zagreb: SNL, 1989.; Ennio Stipčević, Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do XX. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 1997. te izbor natuknica iz Hrvatskoga biografskog leksikona“ (popis u prilogu na kraju dokumenta)

Bodovi: 25; eliminacijski prag: manje od 5

2) Opća kultura
Test iz opće kulture (oko 55 pitanja)

Literatura: udžbenici iz povijesti, hrvatskoga jezika i književnosti te likovne umjetnosti za srednje škole

Bodovi: 15; eliminacijski prag: 0

3) Teorija glazbe
Tonski sustav (oktave); bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice; dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način.
Melodijski intervali – uzlazno i silazno
Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama.
Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

4) Diktat
Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave u srednjem registru Zapis intervala na zadanom tonu
Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu
Jednoglasni diktat – primjer u stilu bečke klasike
Dvoglasni diktat
Diktat na jednom tonu – primjer jednostavnije ritamske strukture

Bodovi: 5; eliminacijski prag: ukupno manje od 3*

5) Harmonija
Četveroglasna harmonizacija zadanog obilježenog basa (kvintakordi i obrati, dominantni septakord i obrati)
Četveroglasna harmonizacija soprana (kvintakordi i obrati, dominantni septakord i obrati kao minimalna sredstva harmonizacije)
Izradba dijatonske modulacije sa zadanim tonalitetima
Analiza osmerotaktnog izvatka iz glazbene literature razdoblja kasnog baroka, klasike ili romantike

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

6) Kontrapunkt
Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od kontrapunktnih vrsta
Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctus floridus

Bodovi: 10; eliminacijski prag: 0

B. PRAKTIČAN ISPIT

1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike

Bodovi: 5; eliminacijski prag: ukupno manje od 3*

* Eliminacijski prag odnosi se na ukupan zbroj bodova pismenog (diktat) i usmenog ispita (solfeggio)

VAŽNO:
Pristupnici za studijske programe Muzikologija i Muzikologija dvopredmetno obvezni su položiti ispit Državne mature iz hrvatskog i stranog jezika na višoj (A) razini te ispit iz izbornoga predmeta Glazbena umjetnost. Ispit stranog jezika vrednuje se s učešćem od 10% bodova u ukupnom rezultatu.
Pristupnici koji nemaju hrvatsko državljanstvo (uključujući građane EU-a i pristupnike kojima je priznat prvi jezik kao Hrvatski jezik na državnoj maturi) obavezni su položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika na razini B2 za upis u 1. godinu studijskih programa Muzikologija i Muzikologija dvopredmetno.

 AKADEMSKI KALENDAR – DATUMI ODRŽAVANJA ISPITA PROVJERA

Korisne poveznice

Nastavnici na Odsjeku za muzikologiju, njihovi znanstveni profili i kolegiji što ih predaju:

http://www.muza.unizg.hr/StudijiMuzikologijaNastavnici

 

Popis svih predmeta na studiju muzikologije:

http://www.muza.unizg.hr/Studij ⇒ Muzikologija ⇒  Predmeti

http://www.muza.unizg.hr/Studij ⇒  Muzikologija dvopredmetno ⇒  Predmeti

 

Pravilnik o postupku utvrđivanja rang liste prijavljenih pristupnika za upise u prvu godinu studija:

http://www.muza.unizg.hr/Studiji ⇒ Upisi

kontakt

icurkovic@muza.hr

© 2016 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Visit Us On FacebookVisit Us On Youtube