5. ODSJEK ZA KLAVIR, ORGULJE I ČEMBALO


PDF – knjižica V. odsjek


Dekan : red. prof. art. Igor Lešnik

Prodekan za nastavu  : red. prof. art. Srđan Filip Čaldarović

Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje : doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela

Prodekan za umjetnost i upravljanje  : red. prof. art. Anđelko Krpan

Prodekan za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju : izv. prof. art. Martina Gojčeta Silić

 

O AKADEMIJI

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj. Ona je izravni nasljednik muzičke škole Hrvatskog glazbenog zavoda iz 1829. godine. Na prijelazu u 20. stoljeće škola prerasta u konzervatorij, a 1921. dobiva naziv Kraljevska muzička akademija. Od 1979. godine, članica je Sveučilišta u Zagrebu. Brojni priznati umjetnici i pedagozi studirali su i radili na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te su svojim djelovanjem u domovini i svijetu pronijeli i potvrdili njezin ugled i visoku razinu izvrsnosti glazbenog obrazovanja.

Muzička akademija danas želi postati vodeća ustanova u regiji koja će biti standard i mjerilo vrijednosti u svim segmentima djelovanja na području visokoškolskog glazbenog obrazovanja. Cilj nam je postati glazbeni centar s međunarodnom reputacijom koji će biti prepoznat kao poželjna destinacija za studij i rad studentima i profesorima iz cijelog svijeta. Vrijednosti na kojima želimo izgraditi ovu viziju su umjetnička i pedagoška kvaliteta nastavničkog kadra, razvoj i inovativnost studijskih programa, te širenje stručnih kompetencija naših apsolvenata. Osiguranjem kontinuiteta i razvoja glazbene umjetnosti Muzička akademija želi stvoriti umjetničku i intelektualnu elitu mladih glazbenika koja će svojim javnim djelovanjem utjecati na razvoj kulture i umjetnosti za dobrobit cijele društvene zajednice.

Na Muzičkoj akademiji polaznici se obrazuju za široki spektar zvanja i zanimanja u kulturi, umjetnosti i obrazovanju. Studiji se izvode kao integrirani sveučilišni preddiplomski i diplomski studiji u trajanju od 5 godina. To su studijski programi kompozicije, teorije glazbe, dirigiranja, pjevanja, instrumenata, muzikologije i glazbene pedagogije. Polaznici koji tijekom pet godina studija završe i modul pedagoških predmeta osposobljeni su, u skladu sa svojom strukom i za rad u glazbenom i općem obrazovanju.

Dvopredmetni studij Glazbene pedagogije izvodi se u suradnji s Filozofskim fakultetom. Dvopredmetni studij Muzikologije izvodi se u suradnji s Filozofskim fakultetom i s Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Studiji se izvode kao integrirani sveučilišni preddiplomski i diplomski studiji u trajanju od 5 godina, s tim da se drugi studij odabire iz ponude dvopredmetnih preddiplomskih studijskih programa navedenih sastavnica. Uvjeti studiranja propisani su Pravilnikom o studiranju Muzičke akademije te sporazumima o suradnji.

Nastava se, prema studijskim programima, izvodi u osam odsjeka:

  1. Odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe
  2. Odsjek za muzikologiju
  3. Odsjek za dirigiranje, harfu i udaraljke
  4. Odsjek za pjevanje
  5. Odsjek za klavir, orgulje i čembalo
  6. Odsjek za gudačke instrumente i gitaru
  7. Odsjek za duhačke instrumente
  8. Odsjek za glazbenu pedagogiju

5. odsjek za klavir, orgulje i čembalo

 

 AK. GOD. 2020/21

 Popis profesora

 Klavir:

 

  1. red. prof. Vladimir Babin
  2. doc. Maja Bakrač
  3. red. prof. Dalibor Cikojević
  4. red. prof. Srđan Filip Čaldarović
  5. red. prof. Ruben Dalibaltayan
  6. doc. Danijel Detoni
  7. doc. Filip Fak (zamjenik pročelnika)
  8. red. prof. Ida Gamulin
  9. red. prof. Ljubomir Gašparović
  10. red. prof. Hari Gusek (hon.)
  11. izv. prof. Veljko Glodić
  12. red. prof. Katarina Krpan
  13. red. prof. Vladimir Krpan (hon.)
  14. izv. prof. Ante Milić
  15. red. prof. Lovro Pogorelić
  16. red. prof. Đorđe Stanetti
  17. red. prof. Đuro Tikvica (pročelnik)
  18. red. prof. Jakša Zlatar (hon.)

Orgulje:

  1. red. prof. Mario Penzar
  2. dr. art. Ljerka Očić, red. prof.

Čembalo:

  1. izv. prof. Pavao Mašić

 

 

Razredbeni ispiti:

 

a) Preddiplomski sveučilišni studij klavira

 

A) KLAVIR

 

a) Jedna etida;
b) J. S. Bach: jedan preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier;
c) L. van Beethoven: jedna sonata osim op. 49 i op. 79;
d) Jedna kompozicija autora XIX. stoljeća;
e) Jedna kompozicija autora XX. stoljeća;
f) Jedna kompozicija hrvatskog autora;

g) skladba po izboru komisije zadana 7 dana prije prijemnog ispita

 

Sve od a) do f) prema gradivu IV. razreda srednje glazbene škole.
CIJELI PROGRAM IZVODI SE NAPAMET

 

B) PISMENI ISPIT

1) Teorija

 

a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom i basovskom ključu
b) Durske ljestvice, molske ljestvice (harmonijske i melodijske)
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u duru i melodijskom i harmonijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima durske ljestvice i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama.
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

 

 2) Diktat

 

a) Jednoglasni diktat: niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu bečke klasike
e) Dvoglasni diktat
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture

 

C) PRAKTIČAN ISPIT

1) Solfeggio

 

Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike

 

b) Preddiplomski sveučilišni studij čembala

 

1) ČEMBALO

 

a) Fitzwilliam Book: dvije kraće kompozicije po izboru
b) F. Couperin: dvije kompozicije po izboru
c) D. Scarlatti: jedna sonata po izboru
d) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier, po izboru ili 2 stavka iz Francuske suite
e) Sviranje s lista

 

2) KLAVIR

 

a) Jedna etida po izboru
b) Klasična sonata (J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven)
c) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
d) Jedno djelo XIX. stoljeća
e) Jedno kraće djelo XX. stoljeća
f) Sviranje s lista

 NAPOMENA: Pristupnici za studij čembala mogu svirati program čembala (točka A.1) ili program klavira (točka A.2). Oni koji sviraju program čembala moraju polagati i ispit iz klavira prema programu pod točkom C.3.

 

B) PISMENI ISPIT

1) Teorija

 

a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

 

2) Diktat

 

a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture

 

 3) Harmonija

 

a) Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova

 

4) Kontrapunkt

 

a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum

 

 

C) PRAKTIČAN ISPIT

1) Solfeggio

Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike

 

2) Harmonija

 

a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme

 

3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program čembala)

a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur, ili koja zahtjevnija sonata

 

c) Preddiplomski sveučilišni studij orgulja

 

1) ORGULJE

 

a) Jedna pedalna skladba: dur ili mol ljestvica za pedal-solo, odnosno pedalna vježba po izboru (Germani, Dupre) ili jedna pedalna etuda po izboru (Doppelbauer, Langlais, Albright itd.)
b) Jedna skladba starog majstora: preludij i fuga, toccata, ciaciona, canzona, koralna partita, itd. po izboru (Frescobaldi, Pachelbel, Swellinck, Buxtehude, Scheidt, i drugi)
c) Jedna skladba J. S. Bacha: Preludij i fuga e-mol BWV 533; C-dur BWV 545 i BWV 531; c-mol BWV 549; A-dur BWV 536 – po izboru
d) Jedna skladba XIX. ili XX. st.: F. Mendelssohn – Preludij i fuga u G-duru, op.37; M. Reger – Benedictus; L. Vierne – 24 pieces en style libre, T. Dubois – Toccata ili lakša skladba po izboru iz opusa J. Alaina, C. Francka, R. Schumanna, J. Brahmsa, M. Regera i drugih
e) Jedna skladba domaćeg skladatelja: F. Dugan – Andante f-mol, Fuga c-mol, Risoluto Es-dur, itd.; F. Pintarić – fuga d-mol; M. Lešćan – Intrada i koral; A. Klobučar – Partita; A. Motovunjanin – Frottole; J. Bajamonti -Sonata u F-duru ili neka druga skladba po izboru

 2) KLAVIR (samo za pristupnike koji ne sviraju program orgulja)

a) Jedna etida iz gradiva završnog razreda srednje muzičke škole – glavni predmet klavir
b) J. S. Bach: dva preludija i fuge iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
c) L. van Beethoven: jedna sonata (op. 2 br. 1 ili 3, op. 10 br. 1, 2, ili 3, op. 13 ili koja teža od ovih)

 NAPOMENA: Pristupnici za studij orgulja mogu svirati program orgulja (točka A.1) ili program klavira (točka A.2). Oni koji sviraju program orgulja moraju polagati i ispit iz klavira prema programu pod točkom C.3.

 

B) PISMENI ISPIT

1) Teorija

 

a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

 

2) Diktat

 

a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture

 

 3) Harmonija

 

a) Četveroglasna harmonizacija zadanog neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprano s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova

 

4) Kontrapunkt

 

a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum

C) PRAKTIČAN ISPIT

1) Solfeggio

Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike

 

2) Harmonija

 

a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme

 

3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program orgulja)

a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita, ili zahtjevnija skladba
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur) ili sonata L. van Beethovena

 

 AKADEMSKI KALENDAR – DATUMI ODRŽAVANJA ISPITA PROVJERA

 

© 2016 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Visit Us On FacebookVisit Us On Youtube