Dr.Sc. EVA SEDAK

Područja interesa:

- hrvatska glazba 20. stoljeća u međunarodnom kontekstu

- nova glazba 20. stoljeća

ŽIVOTOPIS

Rođena je 17. srpnja 1938. godine u Zagrebu, u obitelji Auer: djed Robert i baka Leopoldina bili su slikari, otac Bela arhitekt, a njegov brat Ivo slikar. Maturirala je na VII. ženskoj gimnaziji. Glazbeno je školovanje započela u glazbenoj školi “Pavao Markovac”, a studij klavira nastavila privatno kod prof. Ladislava Šabana. Godine 1963. diplomirala je na Odjelu za historiju muzike Muzičke akademije u Zagrebu. Na istoj je ustanovi 1982. godine stekla stupanj magistra muzikoloških znanosti s temom Aspekti racionalizacije glazbenog materijala u opusu Josipa Štolcera Slavenskog, a 1986. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu brani disertaciju pod naslovom Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza, stekavši znanstveni stupanj doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije.

Od 1961. do 1993. zaposlena je na Radio-Zagrebu/Hrvatskom radiju kao muzička kritičarka, urednica Trećeg programa, glavna i odgovorna urednica Glazbenog programa (1990-1992), te glavna i odgovorna urednica Glazbene proizvodnje (1991-1992). Na Trećem programu Radio-Zagreba i u njegovu Zborniku objavila je, između ostaloga, ciklus od 24 emisije Jugoslavenska muzika 1945-1965, (1965-66), eseje o skladbama ili cjelokupnim opusima hrvatskih skladatelja (Avangardni historicizam kao suvremena manira – Igor Kuljerić: Les echos, 1975, Marko Ruždjak: Piste za orkestar, 1976, Klasični vrtovi Marka Ruždjaka, 1979, Građa za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća. Josip Štolcer Slavenski, 1984), te tridesetak prijevoda znanstvenih i stručnih članaka s njemačkog i engleskog jezika.

Od 1981. honorarna je asistentica, od 1987. honorarna docentica, a od 1993. honorarna izvanredna profesorica na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Stalna je izvanredna profesorica na istom Odjelu od 1994, te od 1998. pročelnica Odjela i voditeljica Zavoda za sistematsku muzikologiju, od 2000. do umirovljenja 2008. u zvanju stalne redovite profesorice. Istovremeno je, od 1996. do 2001, nositeljica predmeta Povijest glazbe na Pedagoškom fakultetu u Puli, Sveučilišta u Rijeci. Bila je mentorica pri izradi 25 diplomskih radnji, šest magisterija i dva doktorata.

Pozivna predavanja održala je na Karlovom univerzitetu u Pragu (1967), na Ljetnim tečajevima u Darmstadtu (1988), u Stuttgartu (1982), Berlinu (1983) i Kölnu (1984).

Od 1980. do 1989. voditeljica je projekta Istraživanje hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća Muzikološkog zavoda Muzičke akademije, a nakon 1983. Zavoda za muzikološka istraživanja IC JAZU. Osnivač je i voditeljica Muzikološke sekcije Hrvatskog glazbenog zavoda (1988-1993) i njegova projekta zaštite i obrade različitih kategorija fondova vezanih za hrvatsku glazbenu baštinu. Od 1989. članica je Ravnateljstva HGZ-a, od 1993. njegova tajnica, a od 2002. potpredsjednica. Unutar stručnih, umjetničkih i znanstvenih programa HGZ-a Eva Sedak koncipira i provodi prezentaciju istraživačko-izvodilačkih i izdavačkih projekata s temom hrvatske glazbe 20. stoljeća (S. Šulek, 2001, S. Foretić, 2002 B. Kunc, 2003, ISCM-HGZ, 2005)

Devet je godina (od 1998. do 2004.) bila nositeljica projekta Povijest hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća, unutar projekta Fundamentalna istraživanja povijesti hrvatske glazbe pri Zavodu za sistematsku muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, prijavljenog kod Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Za tu svrhu izradila je poseban katalogizacijski sustav, prema kojemu je – zajedno sa suradnicima – evidentirala i obradila rukopisne fondove i autorske ostavštine više od četrdeset hrvatskih skladatelja i izvodilaca.

Od 1965. do 1989. surađuje s Muzičkim biennalom Zagreb na različitim funkcijama unutar programskih i izvršnih odbora, te kao urednica bijenalskih izdanja.

Članica je Međunarodnog muzikološkog društva i Hrvatskog društva skladatelja, te suosnivač (1992) Hrvatskog muzikološkog društva i članica njegova Upravnog odbora do 1997. godine. Članica je Upravnog odbora Fonda Lovro & Lilly Matačić,  Upravnog odbora Fonda Stjepan Šulek, te Upravnog odbora Hrvatske glazbene mladeži.

Od 1978. bila je urednica za Hrvatsku muzičkog časopisa Zvuk, od 1978. do 1991. članica je uredničkog kolegija Sabrana djela J. Š. Slavenskog, od 1986. uredništva hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices i zamjenica njegova glavnog urednika, a od 1992. članica uredništva International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, te mnogih drugih izdavačkih i programskih savjeta i komisija. Urednica je četiriju znanstvenih zbornika i prevoditeljica više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz oblasti muzikologije.

Autorica je monografije u dva sveska Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza (1984), koja pripada temeljnoj literaturi za studij hrvatske glazbe prve polovine 20. stoljeća, a priloženi tematski popis djela J. Š. Slavenskog od tada služi kao uzor pri izradi sličnih popisa. Priredila je i knjigu o Lovri Matačiću za koju je napisala opsežnu umjetnikovu biografiju (Matačić, 1996). Eva Sedak je u zemlji i inozemstvu objavila i četrdesetak znanstvenih radova, te pedesetak stručnih tekstova.

Sudjelovala je u organizaciji četiriju međunarodnih (Nova nepoznata glazba, 1977, Skladateljske sinteze osamdesetih, 1985, Krsto Odak – život i djelo, 1988, Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-60, 1996) i deset nacionalnih muzikoloških znanstvenih skupova, a aktivno je referatima sudjelovala na pedesetak simpozija u zemlji i inozemstvu.

Muzikološka istraživanja Eve Sedak usmjerena su prije svega hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, osobito njegove prve polovine, i to u europskom i južnoslavenskom kontekstu, zatim odnosu nacionalnih glazbenih idioma prema novim tehnikama skladanja u glazbi 20. stoljeća, potom sređivanju, katalogiziranju, obradbi i zaštiti glazbenih fondova vezanih uz hrvatsku glazbenu baštinu 19. i 20. stoljeća i njihovoj kritičko-praktičkoj prezentaciji u javnosti, te istraživanju historiografskih problema specifičnih za rubna glazbeno-kulturna područja, kakvima pripada i Hrvatska.  Posljednjih desetak godina Eva Sedak se još u većoj mjeri usredotočuje na pitanja historiografske artikulacije problematike unutar promatranog povijesnog okvira, na pitanja historiografske periodizacije, te na istraživanje određenih estetičkih fenomena koji do danas uglavnom nisu bili u vidokrugu zanimanja hrvatske muzikologije.

Suradnica je međunarodnih glazbenih enciklopedija Grove’s Dictionary of Music and Musicians (Velika Britanija) i Musik in Geschichte und Gegenwart (Njemačka), te Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog leksikona. Bila je suradnica međunarodnog projekta Musikerbriefe als Spiegel überregionaler Kulturbeziehungen in Mittel- und Osteuropa pri Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Leipzigu.

Za knjigu Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza primila je 1984. godine nagradu “Josip Andreis” Društva hrvatskih skladatelja, a 2001. godine odlukom Predsjednika Republike odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Eva Sedak je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 29. svibnja 2008.

OBJAVLJENI RADOVI

Knjige

Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza, 2 sveska, Zagreb: Muzički informativni centar – Muzikološki zavod Muzičke akademije, 1984.

Matačić, (priredila Eva Sedak), Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić – AGM, 1996.

Znanstvene studije i članci u časopisima i zbornicima

Some Problems in Contemporary Musical Criticism, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1/2, 1970, str. 169-176.

Glazba u bijegu od sebe - o nekim problemima kolektivne improvizacije, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 68-75.

Kriza kritike suvremene glazbe, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 124-131.

Milko Kelemen ili igra kao bijeg pred starim i novim dogmama u glazbi, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 242-249.

Oblik kao svjedok oskudne glazbe (U povodu najnovijih skladbi Natka Devčića i Igora Kuljerića) u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 277-286.

Zvučno okružje glazbe Josipa Slavenskog, Zbornik Trećeg programa Radio Sarajeva, V/15, Sarajevo 1976, str. 352-365.

Josip Slavenski - bilješke o nekim do danas nepoznatim skladbama, Zvuk, 2, 1981, str. 51-58.

Josip Štolcer Slavenski - skice za životopis, Međimurje, 4, 1983, str. 9-24.

Eine Ästhetik im Übergang. Versuch einer hypothetischen Gegenüberstellung: Ferruccio Busoni – Josip Štolcer Slavenski, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 18/1, 1987, str. 97-116.

Klassische Gärten ...und gleich wird es Abend. Die jüngste kroatische Komponistengeneration im Spannungsfeld der Gattungsüberschreitung, u: KOLLERITSCH, Otto (ur.), Entgrenzungen in der Musik, (= Studien zur Wertungsforschung, Bd. 18), Wien-Graz: Universal Edition, 1987, str. 273-284.

Prilozi za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća: Uspostava i provjera istraživačkog sustava, Muzička kultura, 1-2, 1987, str. 18-23.

Petar Konjović u hrvatskom tisku, u: STEFANOVIĆ, Dimitrije (ur.), Život i delo Petra Konjovića, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 1989, str. 117-137.

Još jedan pokušaj o nacionalnom u glazbi, izlaganje na radnoj grupi Druge konferencije Međunarodnog društva za studij europskih ideja, Leuven 1990, Zvuk, 5, 1990, str. 25-29.

Nationaler Stil und europäische Dimension in der Neuen Musik der Jahrhundertwende. Der Fall Südslawien, u: MOTTE-HABER, Helga de la (ur.),  Nationaler Stil und europäische Dimension in der Musik der Jahrhundertwende, Darmstadt: WBG (Wissenschaftliche Buchgesellschaft), 1991, str. 45-54.

Der weiche Weg der kroatischen Musikavantgarde, u: SPERBER, Roswitha, GOJOWY, Detlef (ur.), Russische Avantgarde & Musikavantgarde im Osten Europas, Dokumentation - Kongressbericht, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen e.V., 1992, str. 231-239.

Suvremenost kao epizoda. Prilog za poimanje napretka u međuratnoj glazbi s južnog ruba srednje Europe. Uz dokumentaciju Jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu muziku, 1925-1930,  Arti musices, 22/2, 1992, str. 185-200.

Das Zeitgenössische als Episode: zum Begriff des Fortschritts in der Musik am südlichen Rand Mitteleuropas zwischen den beiden Weltkriegen, , International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 24/2, 1993, str. 143-158.

Extraterritoriality and the Revaluation of 'the National Idiom' in Music, History of European Ideas,  16/4-6, 1993, str. 735-739.

Gesellschaftskritische Handlung – ein Weg aus der Musik oder ein Ausweg für die Musik. Gedanken zu einigen Werken von Vinko Globokar, u: DEMUTH, Marion (ur.), Kunst und Politik, Kolloquium der 3. Dresdner Tage der zeitgenössischen Musik 1.-10.10.1989, Dresden: Dresdner Zentrum für zeitgenössische Musik, 1993, str. 232- 240.

Nacionalizam u glazbi – pojmovna monografija (u okviru projekta Hrvatska glazbena terminologija),  Arti musices, 24/1 1993, str. 129-148.

Der weiche Weg am Rande – Verfemte Musik im balkanischen Grenzgebiet, u: BRAUN, Joachim, KARBUSICKY, Vladimir, HOFFMAN, Heidi Tamar (ur.), Verfemte Musik, Komponisten in den Diktaturen unseres Jahrhunderts, Frankfurt a/M.: Peter Lang, 1995, str. 273-283.

Životopis glazbom, u: SEDAK, E. (priredila), Matačić, Zagreb: Fond L. & L. Matačić – AGM, 1996, str. 21-187.

Komponieren des Krieges. Versuch über funktionale Musik als Identifikationsebene, u: TUKSAR, Stanislav (ur.),  Zagreb 1094-1994. Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1998, str. 495-503.

Mut zum Fragment, u: RÖTER, Günther i dr.(ur.), Musikwissenschaft zwischen Kunst, Ästhetik und Experiment. Festschrift für Helga de la Motte-Haber zum 60. Geburtstag, Würzburg: Königshausen u. Neumann, 1998, str. 555-561.

“Barbarogenius” und “Chaos”. Der “Zenitismus” und sein Verhältnis zur Musik, u: KÄMPER, Dietrich (ur.), Der musikalische Futurismus, Laaber: Laaber Verlag, 1999, str. 215-235.

Glazba u funkciji / kao funkcija krizom poremećene infrastrukture, u: ČAVLOVIĆ, Ivan (ur.), Zbornik radova s 1. Međunarodnog simpozija “Muzika u društvu”, Sarajevo 29.-30.10.1998, Sarajevo: Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, 1999, str. 62-82.

Prilozi za temu: Začeci nove hrvatske glazbe – ili: opseg i granice hrvatske glazbene Moderne, u: KATALINIĆ, Vjera, BLAŽEKOVIĆ, Zdravko (ur.), Glazba, riječ, slika. Svečani zbornik za Koraljku Kos u povodu 65. rođendana, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1999, str. 305-325.

Zeichen einer kleinen Geschichte. Einige einführende Bemerkungen zur Geschichte der kroatischen Musik im 20. Jahrhundert, International Review of the Aesthetics and  Sociology of Music, 31/2, 2000, str. 127-151.

Znakovi male povijesti, u: BITI, Vladimir, IVIĆ, Nenad (ur.), Prošla sadašnjost. Znakovi  povijesti u  Hrvatskoj. Zagreb: Naklada MD, 2003, str. 421-446.

Glazba pedesetih godina, u: MAKOVIĆ, Zvonimir, JANKOVIĆ, Iva Radmila (ur.), Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, Zagreb: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2004, str. 190-201.

Nationale Musik oder die Konstruktion des Nationalen als Musik am Ende des 20. Jahrhunderts, u: LOOS, Helmut, KEYM, Stefan (ur.), Nationale Musik im 20. Jahrhundert. Kompositorische und soziokulturelle Aspekte der Musikgeschichte zwischen Ost- und Westeuropa, Leipzig: Gudrun Schröder Verlag, 2004, str. 7-31.

Znakovi moderne u djelima hrvatskih skladatelja. Pokušaj tipizacije, u: SEDAK, Eva (ur.), Između moderne i avangarde 1910-1960, Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, 13.-14. 12. 1996, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2004, str. 11-36.

"Modern", "Modernism", "Modernist Classicism". Croatian Twentieth Century Music, New Music World Magazine, 15, 2005, str. 4-18.

Moderna, modernizam i klasicistička Moderna u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, u: KRPAN, Erika,  ŠPOLJARIĆ, Borko (ur.), ISCM Svjetski dani glazbe, 23. Muzički biennale Zagreb, Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, Cantus, 2005, str. 36-47.

Božidar Kunc u kontekstu hrvatske glazbe, u: KOS, Koraljka (ur.), Božidar Kunc, život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem  u povodu 100. obljetnice rođenja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Hrvatsko muzikološko društvo, 2007, str. 23-39.

Lovro Županović, skladatelj, glazbeni kritičar, pedagog, u: Koraljka KOS (ur.), Lovro Županović 1925. - 2004. ( Spomenica preminulim akademicima), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007, str. 15-21, 36-51.

Suprotstaviti – prilagoditi – zanemariti. Znaci vremena u  djelima "Generacije 1906", u: GLIGO, Nikša (ur.), Generacija 1906. Zbornik radova s muzikološkog simpozija u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula, Zagreb 17.-18. studenoga 2006, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008, str. 19-37.

Historiografija kao svjedočenje. Josip Andreis o hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, Arti musices, 40/1-2 (2009) . (u tisku)

Stručni tekstovi objavljeni u časopisima, zbornicima i medijima

Avangardizam i publika. Uz međunarodni sastanak kompozitora i muzičkih pisaca u Dubrovniku, Književnik, II/18 (1960), str. 740-743. (Eva Auer)

Prvijenac hrvatske muzičke povijesti. Krešimir Kovačević, "Hrvatski kompozitori i njihova djela", Naprijed, 1960. (recenzija), Književnik, II/14 (1960) str. 233-237. (Eva Auer)

Lucijan Marija Škerjanc: Od Bacha do Šostakoviča. Cankarjeva založba, Ljubljana 1959. (recenzija) , Književnik, III /19 (1961), str. 99-104. (Eva Auer)

Funkcionalnost moderne muzike, Zvuk, 55, 1962, str. 519-525.

Jugoslavenska muzika 1945-1965, ciklus od 24 emisije, Radio Zagreb, 1965/66.

Umjetnički profil kompozitora Milka Kelemena, 15 dana, 1967, 3-4.

Centar za suvremenu muziku Muzičkog bijenala – Zagreb, Encyclopaedia moderna, 1967, 3-4, str.184-186.

The International Congress «New Music and Its Criticism», , International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1/2, 1970, str. 213.

Stanko Horvat – Eva Sedak: Ispitivati osvojeni teren, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 302-309.

Glazba u bestežinskom prostoru. Uvod u analizu nekih odnosa na relaciji davalac – posrednik – primalac, Zvuk, 3, 1974, str. 26-34.

Avangardni historicizam kao suvremena manira – Igor Kuljerić: Les echos, Radio Zagreb, 31. 5. 1975.

Marko Ruždjak: Piste za orkestar, Radio Zagreb, 7. 2. 1976.

Na tragu kontinuiteta – o nekim aspektima hrvatske glazbe, Zvuk, 1, 1979, str. 88-92.

Klasični vrtovi Marka Ružđaka, u: Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 3, 1979, str. 423-428.

Gudački kvarteti Josipa Mihovila Stratika, u: V Osorske glazbene večeri 1980, Zagreb: Osorske glazbene večeri, 1980, nepag.

Dvadeset osam pitanja Milku Kelemenu, u: BLAŽEKOVIĆ, Zdravko (ur.) Milko Kelemen: Apokaliptika. Zbornik uz jednu baletnu operu, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb,  1983, str. 7-19.

"Stabat Mater" Ive Brkanovića, Od-do, 12 (55), 1983, 10.

Josip Štolcer Slavenski, Klavirska djela I (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 1), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 5-10.

Josip Štolcer Slavenski, Sa sela (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 11), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: K. Cizelj), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 4-8.

Josip Štolcer Slavenski, Duhački kvintet (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 1), predgovor notnom izdanju, Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 5-10

Građa za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća. Josip Štolcer Slavenski, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 9-10, 1984, str. 240-257.

Milo Cipra. Kammermusik, u: ALLIHN, Ingeborg (ur.), Konzertbuch, Kammermusik A-G, Leipzig: VEB Deutscher Verlag für Musik, 1984, str. 406-410.

Josip Štolcer Slavenski, Gudački kvartet br. 1 (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 7), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: K. Cizelj), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1984, str. 4-12.

Josip Štolcer Slavenski, Gudački kvartet br. 3 (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 9), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1984, str. 6-10.

Razvojni kontinuitet hrvatske glazbe dvadesetih godina ovog stoljeća u kontekstu književno-teoretskog pojma povijesne avangarde, Sodobnost, 2, 1985, str. 206-213.

Dora Pejačević i povijesna avangarda hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća, u: VEBER, Zdenka (ur.), Dora Pejačević 1885-1923,  Našice: Samoupravna interesna zajednica kulture i tehničke kulture općine Našice, 1987, str. 1-11.

Zanemareno nasljeđe (Antun Vancaš, Milutin Polić, Ivo Parać, Ivo Prišlin, Stanislav Preprek, Milan Sachs, Krsto Odak, Petar Dumičić, Svetislav Stančić), ciklus emisija TV Zagreb, ožujak-svibanj 1987.

Dragotin Cvetko: Fragment glasbene moderne – iz pisem Slavku Ostercu, Ljubljana, SAZU, 1988. (recenzija), Arti musices, 19/2, 1988, str. 188-191.

Krsto Odak (1888-1965). Međunarodni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice rođenja, Arti musices, 19/2, 1988, str. 185-188.

Keine Zeit für Romantik. Die Komponistin im sudslawischen Raum, u: SPERBER, Roswitha, FELD, Ulrike (ur.), Komponistinen Dokumentation, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen gestern-heute e.V., 1989, str. 112 - 117.

Josip Štolcer Slavenski, Balkanofonija (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 20), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir i N. Šoljan), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1989, str. 5-14.

La crise de la musique contemporaine, Most, 3, 1991, str. 394-404.

30 godina MBZ-a. Prijedlog za fonoantologiju, u: LIPOVČAN, Srećko (ur.), XVI. Muzički biennale Zagreb 6.-12. 4. 1991, Zagreb: Muzičko informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1991, str. 64-72.

Izopćena glazba - skladatelji u diktaturama našeg stoljeća, Muzikološki kolokvij Centra za suvremenu glazbu iz Dresdena i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu, Dresden, 9-12. 1. 1993. Arti musices,  24/1, 1993, str. 121-122.

Aufbrüche der Musik im Südosten, u:  STANISLAWSKI, Ryszard, BROCKHAUS, Chrristoph (ur.). Europa, Europa. Das Jahrhundert der Avantgarde in Mittel- und Osteuropa, Bd. 2, Bonn: Stiftung Kunst und Kultur des Landes Nordheim-Westfalen, 1994, str. 225-230.

25. konvencija Američke udruge za unapređivanje slavenskih studija (AAASS). Što je hrvatsko u hrvatskoj glazbi - dijalog razlika. Muzikološki panel, Honolulu, 18.-22. 11. 1993, Arti musices, 25/1-2, 1994, str. 297-298.

Milku Kelemenu uz rođendan, u: Kolo Matice hrvatske, 4(152)/3-4, 1994.

Glasovirski opus Stjepana Šuleka, CD DK 5 05262 3, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1995. (knjižica uz CD)

Methodische Grundsatzfragen der Kulturregion, u: H. LOOS, Helmut (ur.), Kulturregionen in der Mitte Europas, Chemnitz: Technische Universitat Chemnitz-Zwickau, 1995, str. 254-260.

Banned music: composers in the dictatorships of the 20th century, Dresden, 09.-12. 1. 1993, International review of the aesthetics and sociology of music, 27/2, 1996, str. 209-210.

Croatian Music Between the Wars, Hrvatski radio za Associated Broadcast Corporation (ABC), 1996.

Pouka uspomene – Lovro pl. Matačić. WAM, 2/6, 2000, str. 60-66.

Uloga povijesti nacionalnih glazbi u kontekstu nastave opće povijesti glazbe. Theoria, 2/2, 2000, str. 13-16.

Iz komornog opusa Stjepana Šuleka, u: BAČIĆ, Marcel (ur.),  Stjepan Šulek, o 15. godišnjici smrti, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2001, nepag.

Stjepan Šulek – the antiprogressive?, WAM, 3/10, 2001, str. 36-39.

Polifonija pripovjednog skladanja. U povodu knjige Viktora Žmegača Književnost i glazba. Vijenac, 243, 2003.

Was die Erinnerung lehrt, u: SEDAK, Eva (ur.), Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers, Zagreb: Fond L. & L. Matačić, 2003, str. 5-10.

"Dugi dan" Stjepana Šuleka. Dvadeset godina od rođenja i (gotovo) dvadeset od smrti, Cantus, 130, 2004, str. 15-18.

Hrvatska glazba prve polovine 20. stoljeća. www.culturenet.hr. Panorama/Glazba/20. stoljeće I, datum pristupa 14. 11. 2004. (i engleska verzija)

Pluralizam modernističkog stasisa. Uz koncert [29. travnja 2004] u ciklusu "Otkrića" za Europsku radijsku uniju (objavljeno i na engleskom jeziku), Zagreb: Hrvatska radio-televizija, 2004.

Silvio Foretić, u: SEDAK, Eva (ur.), Silvio Foretić, avangardist poslije avangarde, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004, nepag.

Međunarodno društvo za suvremenu muziku – sekcija Zagreb, u: SEDAK, Eva (ur.), HGZ – ISCM uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005, nepag.

"Zlatne dvadesete godine", u: SEDAK, Eva (ur.), HGZ – ISCM uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005, nepag.

Boris Papandopulo, Milo Cipra, Ivan Brkanović. Tri Fragmenta, Cantus, 137, 2006, str. 15-19.

Papandopulijana, u: SEDAK, Eva (ur.), Papandopulijana, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006, str. 7-8.

"Igor Kuljerić ... auditio – executio – compositio..." i Popis djela akademika Igora Kuljerića, u:  KOS, Koraljka (ur.), Igor Kuljerić 1938 – 2006. ( Spomenica preminulim akademicima), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008, str. 9-20 i 21-39.

Violinski koncert Stjepana Šuleka (predgovor notnom izdanju), Zagreb: Fond Stjepan Šulek 2008.

(zajedno s Mladenom Tarbukom, Ivanom Supekom, i Marcelom Bačićem): Žuti zvuk, u: BAČIĆ, Marcel, SEDAK, Eva (ur.), Plava konjica. Almanah Plavi jahač i Projekt Plavi jahač Hrvatskoga glazbenog zavoda, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009, str. 263-288.

Dvjestotinjak kritika, stručnih i publicističkih naslova objavljenih u dnevnim i tjednim novinama i časopisima (Studentski list, Književnik, Vjesnik, Hrvatski tjednik, Telegram, Europski glasnik, Danas, Vijenac) te na Trećem programu Hrvatskog radija.

UREDNIČKI RAD

Knjige, brošure i note

Katalozi Muzičkog biennala Zagreb, Zagreb: Muzički biennale Zagreb, 1975 i 1977.

Članica uredništva Sabranih djela Josipa Štolcera Slavenskog, Zagreb, Beograd: Društvo hrvatskih skladatelja, ........ od 1985. do 1991. godine,

Skladateljske sinteze osamdesetih, suurednica Marija BOŽIĆ, Zagreb: Muzički biennale Zagreb, Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1986.

Krsto Odak, život i djelo. Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 20-22. listopada 1988, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo – Hrvatski glazbeni zavod, 1997.

Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers (objavljeno još na engleskom, talijanskom i češkom jeziku jeziku), Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić, 2001.

Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, 13.-14. 12. 1996, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2004.

Johann Sebastian Bach, Das Wohltemperierte Clavier, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004.

Silvio Foretić, avangardist poslije avangarde, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004.

HGZ-ISCM. Uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005.

Marcel Bačić, Ordo inversus, (Klub HGZ-a, Projekt "Plavi jahač"), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Nikša Gligo, Odnos prema tekstu, (Klub HGZ-a, Projekt "Plavi jahač"), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Papandopulijana. Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Vladimir Biti, Duh kao (ne)milosrdna ruka vodilja, (Klub HGZ-a, Projekt "Plavi jahač"), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Zoran Kravar, Regresija u inovaciji, (Klub HGZ-a, Projekt "Plavi jahač"), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Nada Bezić, Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda uz 55. godišnjicu njegove obnove (1954-2009), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009.

Plava konjica: Almanah Plavi jahač i Projekt Plavi jahač Hrvatskoga glazbenog zavoda, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009.

Živi Matačić, uz 110. obljetnicu rođenja Lovre pl. Matačića Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić, 2009.