1. odsjek za kompoziciju i teoriju glazbe

O ODSJEKU

Studij kompozicije organiziran je kao petogodišnji studij od samog utemeljenja Muzičke akademije u Zagrebu, 1921. godine. Znamenite skladateljske osobnosti poput Blagoja Berse, Krste Odaka, Franje Dugana, Mila Cipre, Borisa Papandopula, Stanka Horvata, Milka Kelemena, Stjepana Šuleka i mnogih drugih, djelovale su kao pedagozi na ovoj ustanovi, te odgojile plejadu vrsnih skladatelja. Odsjek je tako i međunarodno prepoznat kao centar izvrsnosti u području kompozicije i glazbene teorije.

 

O STUDIJU

Kompozicija

Na integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Kompozicije u predmetima Osnove kompozicije, Kompozicija s instrumentacijom (modul Kompozicija), Primijenjena kompozicija (smjer Primijenjena kompozicija) te Elektronička kompozicija i Tehnike elektroničke glazbe (smjer Elektronička kompozicija) stječu se znanja i umijeća za samostalni umjetnički rad na području glazbenog stvaralaštva. U predmetima Tehnike elektroničke glazbe, Tehnike primijenjene glazbe, Osnove elektroničke glazbe, Harmonija, Polifonija, Glazbeni oblici i stilovi, Aspekti suvremene glazbe, Glazbena informatika i Solfeggio stječu se teorijska i praktička znanja koja produbljuju i proširuju razumijevanje stvaralačkih procesa u glazbi. Obvezni predmeti Klavir, Dirigiranje, Sviranje partitura i Povijest glazbe, dopunjeni osnovnim znanjima iz likovne kulture, upotpunjuju skladateljski profil studenta. U izbornim sadržajima mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja kao i predmeti koji donose nove sadržaje. Izborni modul pedagoških predmeta uvodi studente u osnovna teorijska i praktička znanja iz glazbene pedagogije.  Studij završava polaganjem svih propisanih ispita, izradom diplomskog rada te ispita na kojemu se, pred povjerenstvom, izvodi i predstavlja završni rad – skladateljsko djelo nastalo u posljednjoj godini studija. Posebna pozornost pridaje se nastavi kompozicije koja se izvodi individualno. Studentima je također omogućen rad u elektroničkom studiju koji je središnje mjesto tijekom izučavanje glazbenih tehnologija i specifičnih usmjerenja budućih skladatelja elektroničke i primijenjene glazbe. Elektronički studio opremljen je najsuvremenijom opremom za sintezu i oblikovanje zvuka, snimanje, glazbenu produkciju te interaktivne izvedbe elektroničkih djela uporabom Kyma platforme. Jednako tako Odsjek pridaje veliku važnost javnim izvedbama studentskih radova tijekom cijelog studija. Završne radove u obliku orkestralnih kompozicija javno izvode orkestri Zagrebačke filharmonije, Simfonijski orkestar HRT te Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Teorija glazbe

Na integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Teorija glazbe stječu se osnovna te napredna znanja i umijeća u području tzv. teorijskih glazbenih predmeta Solfeggia, Harmonije, Polifonije, Dirigiranja, Osnova kompozicije, Glazbenih oblika i stilova, Povijesti glazbe te praktičnih disciplina Klavira, Sviranja partitura i Pjevačkog zbora. Modul pedagoških predmeta uvodi studente u teorijska i praktička znanja u području glazbene pedagogije. U izbornim sadržajima, mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja, kao i predmeti koji donose nove sadržaje. Studij završava polaganjem svih propisanih ispita te polaganjem diplomskog ispita na kojemu se, pred povjerenstvom, javno brani diplomski rad.

KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU STUDIJEM

Završetkom Integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Kompozicije magistar/magistra muzike može djelovati kao samostalan umjetnik na području glazbenog stvaralaštva, što, uza skladanje, uključuje orkestriranje i aranžiranje. Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave te obavljati ostale prikladne glazbene aktivnosti. U profesionalnim umjetničkim kućama može biti korepetitor baleta ili zbora. Uza završen pedagoški modul, osposobljen je za rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama kao nastavnik glazbeno-teorijskih predmeta. Može djelovati i kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva. Završetkom Integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Teorija glazbe magistar/magistra teorije glazbe osposobljen je za rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama kao nastavnik glazbeno-teorijskih predmeta.

Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave, te promicati i druge prikladne glazbene aktivnosti. Na širem području glazbene industrije može raditi u glazbenom izdavaštvu (računalna notacija, redakcija, uredništvo), glazbenoj produkciji i distribuciji, glazbenom menadžmentu te u medijima, primjerice kao urednik, izvjestitelj ili voditelj.

  Kompozicijapopis predmeta po godinama studija

  Teorija glazbe – popis predmeta po godinama studija

Na prvoj godini integriranog sveučilišnog studija upisuju se obavezni i izborni predmeti. Student u pravilu upisuje 30 ECTS u semestru.

FAKULTATIVNI PREDMET

Na svakoj godini studija može se upisati po jedan fakultativni predmet sa drugih sastavnica Sveučilišta iz umjetničkog i/ili društveno-humanističkog područja.


POPIS PROFESORA:

red. prof. art.

Vjekoslav Nježić

 

–        Pročelnik odsjeka

–        Polifonija

–        Glazbena informatika

red. prof. art.

Srećko Bradić

 

–        Glazbeni oblici i stilovi

 

–        Kompozicija s instrumentacijom

–        Osnove kompozicije

izv. prof. art.
Dalibor Bukvić
 
–        Harmonija

–        Harmonija na klaviru

–        Solfeggio

izv. prof. art.
Srđan Dedić
 
–        Glazbeni oblici i stilovi

–        Glazbena informatika

izv. prof. art.
Frano Đurović
–        Solfeggio

–        Poznavanje instrumenata

–        Glazbeni oblici i stilovi

red. prof. art.

Olja Jelaska

–        Harmonija

–        Polifonija

–        Uvod u instrumentaciju

izv. prof. art.
Ante Knešaurek
–        Harmonija

–        Harmonija na klaviru

 ass. Danijel Legin  –        Glazbeni oblici i stilovi
izv. prof. art.

Haris Nonveiller (u mir.)

–        Harmonija
red. prof. art.
Zlatko Tanodi
  
–        Jazz aranžiranje

–        Primjenjena kompozicija

–        Osnove elektroničke glazbe

–        Tehnike primjenjene glazbe

red. prof. art.
Frano Parać
 
–        Kompozicija s instrumentacijom

–        Instrumentacija

red. prof. art.
Krešimir Seletković
 
–        Polifonija
red. prof. art.
Berislav Šipuš
  
–        Aspekti suvremene glazbe

–        Kompozicija s instrumentacijom

–        Ansambl za novu glazbu 20. i 21. st.

red. prof. art.
Mladen Tarbuk
–        Kompozicija s instrumentacijom
Vesna Nicole Klarić, v. pred.  –        Solfeggio C
ass. Tomislav Oliver  –        Harmonija

–        Sviranje partitura

–        Glazbeni oblici i stilovi

A.    PISMENI ISPIT

 

1)     Teorija

  1. Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu.
  2. Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način.
  3. Melodijski intervali – uzlazno i silazno.
  4. Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu.
  5. Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati.
  6. Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama.
  7. Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja.

2)     Diktat

  1. Jednoglasni diktat – niz tonova jednakog trajanja, u intervalima do decime, u rasponu od velikog C do c3.
  2. Zapis  harmonijskih intervala do decime, na zadanom tonu uzlazno ili silazno. Zadani tonovi su u rasponu od maloga c do c2.
  3. c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu uzlazno u rasponu od maloga c do c2.
  4. d) Jednoglasni meloritamski diktat: primjer iz bečke klasike ili romantizma.
  5. e) Dvoglasni diktat – primjer vokalno-polifonog tipa iz baroka.
  6. f) Diktat na jednom tonu: primjer složenije ritamske strukture.

3)     Harmonija

  1. Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova.
  2. Četveroglasna harmonizacija zadanoga soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova.
  3. Dovršenje predloženoga započetog četveroglasnog odlomka u zadanom minimalnom opsegu (trajanju) – za studij kompozicije.

4)     Kontrapunkt

  1. a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu kombinaciju vrsta.
  2. b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum.

B.    PRAKTIČAN ISPIT

1)     Solfeggio

Pjevanje s lista – primjer iz glazbene literature baroka ili bečke klasike.

2)     Harmonija

  1. Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana –       bez pripreme.
  2. b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme.

3)   Klavir

  1. B. Cramer: jedna etida, ili etida slične težine ili teža
  2. S. Bach: jedna cijela Francuska suita, ili Engleska suita ili Preludij i fuga
  3. A. Mozart: jedna cijela sonata (K. V. 332 F-dur, K. V. 311 D-dur, K. V. 333 B-dur ili K. V. 284 D-dur).

Kandidati za studij kompozicije trebaju priložiti partiture vlastitih skladbi u pet primjeraka te osigurati njihovu zvučnu prezentaciju.

 

 

 

© 2016 Muzička akademija Sveučilište u Zagrebu

error: Content is protected !!
Visit Us On FacebookVisit Us On Google PlusVisit Us On YoutubeVisit Us On Twitter