2. odsjek za muzikologiju

O ODSJEKU

Korijeni institucionalne poduke povijesti glazbe u Zagrebu sežu u prošlost do 1890. godine, kada Glazbena škola Hrvatskoga glazbenog zavoda u nastavni plan uvodi sadržaje iz povijesti i estetike glazbe. Uz manje prekide nastava tih dviju grana muzikologije nastavlja se i nakon osnutka Muzičke akademije. Začetak Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu predstavlja Historijsko-teoretski odjel (kasnije Odjel za historiju muzike), koji je 1948. godine utemeljio Josip Andreis. Godine 1970., na inicijativu Ive Supičića, Odjel prerasta u Odjel za muzikologiju i glazbenu publicistiku. Težište je nastave u samim počecima bilo na historijskoj muzikologiji, ponajprije na povijesti hrvatske glazbe, kao i etnomuzikologiji. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća nastavna se područja sve više šire prema interdisciplinarnosti (glazbena paleografija i ikonografija, različita područja sistematske muzikologije), no okosnicu nastavnog programa studija muzikologije sve do danas čine kolegiji iz opće povijesti glazbe i povijesti hrvatske glazbe (antika i srednji vijek, renesansa, barok, pretklasika i klasicizam, 19. stoljeće, 20. stoljeće), uz sistematske (estetika glazbe, metodologija glazbene analize, psihologija glazbe, sociologija glazbe, glazbena akustika, glazbena kritika) i etnomuzikološke kolegije (glazbe svijeta, hrvatska tradicijska glazba, popularna glazba). Uvođenjem studija po bolonjskom programu povećao se broj obveznih etnomuzikoloških kolegija, a etnomuzikologija je postala i jednim od studijskih smjerova. Na Odsjeku se, kako na diplomskoj tako i na poslijediplomskoj razini (u sklopu poslijediplomskog magistarskog i doktorskog studija), obrazovao niz renomiranih stručnjaka.

Godine 1967. pri Odsjeku je s ciljem istraživanja hrvatske glazbene kulture osnovan Muzikološki zavod, kasnije preimenovan u Zavod za sistematsku muzikologiju, a njegova uloga postaje iniciranje i provođenje muzikoloških znanstvenih djelatnosti različitih profila.

O STUDIJU

Jednopredmetnim studijem Muzikologije studenti stječu široka znanja iz područja muzikologije (historijske i sistematske) i etnomuzikologije. Pored usvajanja specifičnih znanja i vještina vezanih uz osnove muzikoloških disciplina, te opću i nacionalnu povijest glazbe, studenti tijekom studija produbljuju i utvrđuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta, klavira, stranih jezika i likovne umjetnosti. Nakon zajedničkoga trogodišnjeg dijela studija studenti se opredjeljuju za jedan od postojećih smjerova – smjer Muzikologija ili smjer Etnomuzikologija. Posljednje dvije godine studija posvećene su prije svega produbljivanju temeljnih i usvajanju specifičnih disciplinarnih znanja koja će studente pripremiti za samostalna znanstvena istraživanja, ali i za druga zvanja u kojima se mogu zaposliti nakon studija.

Dvopredmetni studij muzikologije ostvaruje se kao usporedni studij dvopredmetnog programa muzikologije i odabranoga studijskog programa Filozofskog fakulteta ili Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Studijem se stječu osnovna i napredna znanja s područja historijske muzikologije, sistematske muzikologije i etnomuzikologije, dok se istodobno utvrđuju i produbljuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta. Kombinacijom dvaju studijskih programa s dviju sastavnica Sveučilišta studentima se otvara mogućnost usvajanja i produbljivanja specifičnih znanja koja mogu pridonijeti interdisciplinarnosti njihova pristupa i/ili užoj specijalizaciji za pojedina područja znanosti o glazbi.

Izborne sadržaje, koji se nude studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija, čine predmeti koji produbljuju i/ili proširuju stečena znanja i predmeti koji donose sasvim nove sadržaje. Izborni modul pedagoških predmeta uvodi studente u temeljna teorijska i praktična znanja iz glazbene pedagogije, a modul kulturnog menadžmenta u znanja s odgovarajućeg područja. Studenti su, pored izbornih predmeta koji se predaju na Muzičkoj akademiji, u mogućnosti birati i predmete koji se predaju na drugim sastavnicama Sveučilišta, te tako dijelom oblikovati studij prema vlastitim interesima.

Studij (jednopredmetni i dvopredmetni) završava polaganjem svih ispita te javnom obranom samostalno izrađenoga diplomskog rada pred stručnim povjerenstvom.

KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU STUDIJEM

Završetkom Integriranoga jednopredmetnog studija magistri muzikologije stječu kompetencije za rad u znanosti, kulturi, medijima, redakcijama izdavačkih kuća, knjižarstvu, festivalskoj produkciji, turističkoj industriji, diplomatskim predstavništvima, knjižnicama i drugim srodnim djelatnostima. Uz završen pedagoški modul osposobljeni su i za rad u srednjim općeobrazovnim i glazbenim školama kao nastavnici Glazbene umjetnosti, odnosno Povijesti glazbe.

Završetkom Integriranoga dvopredmetnog studija magistri muzikologije osposobljeni su za rad u javnim medijima (tiskanim i elektroničkim), glazbenom izdavaštvu, bibliotekama i arhivima te srednjoškolskom obrazovanju; za producentske i organizacijske poslove u kulturi; te djelovanje u znanstvenim institutima i zavodima koji se bave istraživanjima na području muzikologije, etnomuzikologije i srodnih znanosti.

  MUZIKOLOGIJA – TABLICA PREDMETA PO GODINAMA STUDIJA

  MUZIKOLOGIJA – DETALJAN OPIS PREDMETA KOJI SE IZVODE NA STUDIJSKOM PROGRAMU

NASTAVNICI I KOLEGIJI KOJI SE PREDAJU NA ODSJEKU :

NASTAVNIK KONTAKT PREDMETI
doc. dr. sc. Mojca Piškor – pročelnica odsjeka  e-mail Etnomuzikološko istraživanje

Glazbe svijeta

Organologija

Popularna glazba

Uvod u etnomuzikologiju

nasl. prof. dr. sc. Naila Ceribašić Etnomuzikologija

Tradicijska glazba

prof. dr. sc. Nikša Gligo Hrvatska glazba 20. stoljeća

Izabrana poglavlja znanstvene i stručne literature (specijalistički studij)

Metodologija glazbene analize

Sistematska muzikologija

Uvod u muzikologiju

nasl. prof. dr. sc. Vjera Katalinić Glazbena arhivistika

Historijska muzikologija i srodne discipline

Hrvatska glazba klasicizma

nasl. prof. dr. sc. Grozdana Marošević Hrvatska tradicijska glazba

Tradicijska glazba

nasl. prof. dr. sc. Franz Prassl Glazba antike i srednjeg vijeka
nasl. prof.dr. sc. Ennio Stipčević Čitanja, transkripcije i redakture starije glazbe

Hrvatska glazba baroka

prof. dr. sc. Stanislav Tuksar, (u mir.) Estetika glazbe

Estetika glazbe od antike do sredine 18. stoljeća

Estetika glazbe od 18. do 20. stoljeća

Estetika glazbe (specijalistički studij)

nasl. izv. prof. dr. sc. Hana Breko Kustura Notacija rane glazbe
izv. prof. dr. sc. Dalibor Davidović Glazba 19. stoljeća

Hrvatska glazba 19. stoljeća

Izabrana poglavlja znanstvene i stručne literature (specijalistički studij)

Sistematska muzikologija

Teorija i povijest glazbene kritike

mr.sc. Ivan Ćurković, pred. Glazba baroka

Glazba klasicizma

Historijska muzikologija i srodne discipline

Osnove znanstvenog rada

Povijest hrvatske glazbe

Teorija i povijest glazbene kritike

Hrvoje Beban, ass. Glazba antike i srednjega vijeka

Glazbena arhivistika

Glazba renesanse

Hrvatska glazba renesanse

Hrvatska glazba srednjega vijeka

Notacija rane glazbe

Organologija

Jurić Janjik Monika, ass. Estetika glazbe od antike do sredine 18. stoljeća

Estetika glazbe od 18. do 20. stoljeća

Povijest glazbe

dr.sc. Sanja Kiš Žuvela, ass. Glazba 20. stoljeća

Metodologija glazbene analize

Psihologija glazbe

Uvod u muzikologiju

Jelka Vukobratović, ass. Hrvatska tradicijska glazba

Popularna glazba

Tradicijska glazba

Uvod u etnomuzikologiju

Začetak je Odsjeka za muzikologiju na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu  predstavljao Historijsko-teoretski odjel (kasnije Odjel za historiju muzike), utemeljen godine 1948. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, koji je 1970. prerastao u Odjel za muzikologiju i glazbenu publicistiku, s kontinuiranim djelovanjem do danas.

Korijeni institucionalne poduke iz povijesti glazbe sežu u prošlost do 1890., kada Glazbena škola Hrvatskog glazbenog zavoda u nastavni plan uvodi sadržaje iz povijesti i estetike glazbe. Prvi predavač tih dviju disciplina bio je Vjenceslav Novak, a nakon njegova odlaska 1895. estetika glazbe nestaje iz nastavnoga kurikuluma, dok povijest glazbe predaju Vilko Novak, Franjo Lučić i Fran Lhotka. Od prelaska Konzervatorija HGZ-a pod državnu upravu i njegova preimenovanja u Kraljevski konzervatorij (1921.), što se smatra osnutkom Muzičke akademije, povijest glazbe predaju Antun Dobronić, koji 1935. uvodi kolegij etnomuzikologije, te Stanislav Stražnicky, koji 1934. ponovno uključuje estetiku glazbe u nastavu. Između dva svjetska rata treba istaknuti djelatnost Božidara Širole i Dragana Plamenca, dvaju muzikologa koji doduše nisu primarno djelovali kao nastavnici na Muzičkoj akademiji, no koji su uvelike unaprijedili hrvatsku muzikologiju u znanstvenom i stručnom pogledu.

Nakon Drugog svjetskog rata najvažniji poticaj za ulazak muzikologije u akademski život dao je Josip Andreis, inicirajući osnivanje Historijsko-teoretskog odjela, zamišljena kao privremena zamjena za izrazito muzikološku katedru. Uz Andreisa na Odjelu predaju Vinko Žganec i Jerko Bezić (etnomuzikologija) te Ivo Supičić (estetika), koji je ujedno glavni inicijator osnutka Odjela za muzikologiju i glazbenu publicistiku i njegov dugogodišnji pročelnik. Osamostaljenje muzikologije kao akademske discipline anticipirao je osnutak Muzikološkog zavoda godine 1967., s ciljem istraživanja hrvatske glazbene kulture. Kasnije je preimenovan u Zavod za sistematsku muzikologiju, a njegova uloga postaje iniciranje i provođenje znanstvenih djelatnosti različitih profila. Odjel za muzikologiju i glazbenu publicistiku zahtijeva angažiranje većeg broja nastavnika, pa na njemu, uz spomenute (Andreis, Supičić, Bezić), kronološkim redom počinju predavati Koraljka Kos, Krešimir Kovačević, Lovro Županović, Stanislav Tuksar, Eva Sedak i Nikša Gligo. Kasnije Odsjek mijenja ime u Odsjek za muzikologiju te se na njemu u radni odnos postupno angažira većina danas djelatnih predavača.

Prije osnutka Odjela za muzikologiju i glazbenu publicistiku težište nastave bilo je na historijskoj muzikologiji, ponajprije na povijesti hrvatske glazbe, kao i etnomuzikologiji. Od 1970-ih godina nastavna područja sve se više šire prema interdisciplinarnosti (glazbena paleografija i ikonografija, različita područja sistematske muzikologije), no okosnicu nastavnoga programa studija muzikologije sve do danas sačinjavaju kolegiji iz opće povijesti glazbe i povijesti hrvatske glazbe (antika i srednji vijek, renesansa, barok, pretklasika i klasicizam, 19. stoljeće, 20. stoljeće), kao i glazbeno-teorijski kolegiji.

Od 1972. do 2005. Odsjek provodi poslijediplomski studij muzikologije u trajanju od četiri semestra, nakon čijega završetka te obrane magistarskog rada kandidati stječu  titulu magistra znanosti. Također je obranjen određeni broj doktorskih disertacija s područja muzikologije te su dodijeljene titule doktora znanosti. Na Odsjeku se, kako na diplomskoj, tako i na postdiplomskoj razini, obrazovao niz renomiranih stručnjaka.

Ivan Ćurković

NASTAVNICI U MIROVINI:

Datum rođenja:

  • 18.07.1928.

Mjesto rođenja:

  • Zagreb

Akademske titule:

  • doktor znanosti
  • akademik

Institucije:

  • redoviti profesor u miru – Muzička akademija u Zagrebu

Funkcije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti:

  • predsjednik – Odbor projekta Hrvatska i Europa

Članstvo u Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti:

  • izvanredni član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (1973-1983.)
  • redoviti član – Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju (1983- …)

OBJAVLJENI RADOVI

I. KNJIGE / BOOKS

La Musique expressive, Presses Universitaires de France, Paris 1957.

Elementi sociologije muzike, JAZU, Zagreb 1964.

Wstep do socjologii muzyki, Panstwowe Wydawnictwo Naukowe, Warszawa 1969.

Musique et Société. Perspectives pour une sociologie de la musique, Muzička akademija, Zagreb 1971.

Estetika evropske glazbe, JAZU, Zagreb 1978.

Musique et interdisciplinarité: l’apport socio-historique et les travaux musicologiques en France de 1953 à 1983, Thèse de Doctorat d’Etat, Université des Sciences Humaines de Strassbourg, 1986. (rukopis / manuscript)

Music and Society. A Guide to the Sociology of Music, Pendragon Press, Stuyvesant-New York 1987.

II. ČLANCI / ARTICLES

a) Estetika glazbe / Aesthetics of Music

L’esthétique du temps musical et de l’interprétation créatrice, Musique et Radio 544 (Paris 1956).

Estetika i muzička praksa, Zvuk 26-27 (Beograd 1959) 229-232.

Esthétique musicale et sociologie de la musique, Revue d’esthétique 13/IV (Paris 1960) 392-402.

La musique moderne en face de l’esthétique, Feuilles musicales 6 (Lausanne 1961).

Bilješka o izrazu, Zvuk 62 (Beograd 1964) 145-149.

Note sur la tradition, Revue musicale suisse CV/1 (Zürich 1965) 22-27.

Expressions et fondements de la musique, Revue musicale de Suisse romande 4 (Lausanne 1966).

Formalizem in ekspresionizem v estetiki evropske glasbe, Muzikološki zbornik III (Ljubljana 1967) 95-104.

L’essenza della musica e l’estetica contemporanea, Rivista di estetica XIII/3 (Torino 1968) 332-344.

Science on Music and Values in Music, The Journal of Aesthetics and Art Criticism XXVIII/1 (Cleveland /Ohio/ 1969) 71-77.

Estetika Stjepana Šuleka, Muzikološki zbornik V (Ljubljana 1969) 101-110.

Muzikologija i estetika, Zvuk 95 (Sarajevo 1969) 197-205.

Musique et expression, Revue musicale suisse CX/6 (Zürich 1970) 361-367.

Entre l’esthétique et l’histoire, Fontes Artis Musicae 1-2 (Kassel 1970) 56-58.

Matter and Form in Music, IRASM I/2 (Zagreb 1970) 149-158.

Aesthetic Attitudes in Croatian Music… and a Talk with Milo Cipra, IRASM II/1 (Zagreb 1971) 97-107.

Expression and Meaning in Music, IRASM II/2 (Zagreb 1971) 193-212.

Muzička materija i forma, Arti Musices 2 (Zagreb 1971) 5-15.

Aesthetic Views in Contemporary Croatian Music, Arti Musices special issue (Zagreb 1972) 107-137.

Doprinos Josipa Andreisa muzičkoj estetici u Hrvatskoj, Arti Musices 3 (Zagreb 1972) 19-30.

Problem značenja u glazbi, Arti Musices 5 (Zagreb 1974) 39-48.

Suvremena estetika i umjetnička glazba, Arti Musices 6 (Zagreb 1975) 39-70

Contemporary Aesthetics of Music and Musicology, Acta musicologica XLVII/2 (Basel-Kassel 1975) 193-207.

Contemporary Aesthetics and Music, Arti Musices special issue 2 (Zagreb 1979) 7-44.

Aesthetics of Music – Particularity and Universality, The World of Music XXV/3 (Berlin 1983) 16-25.

Esthétique et art musical, IRASM 19/1 (Zagreb 1988) 3-34.

b) Sociologija i socijalna povijest glazbe / Sociology and Social History of Music

L’auditeur contemporain et la musique moderne, Feuilles Musicales 7 (Lausanne 1958)

Esthétique musicale et sociologie de la musique, Revue d’esthétique 13/IV (Paris 1960) 392-402.

La musique et son public, Revue musicale suisse CIII/6 (Zürich 1963) 343-348.

Problèmes de la sociologie musicale, Cahiers internationaux de sociologie 37 (Paris 1964) 119-129.

Pour une sociologie de la musique, Revue d’esthétique 19/I (Paris 1966) 66-77.

Sociologija glasbe in muzikologija, Muzikološki zbornik II (Ljubljana 1966) 116-123.

Musique avec ou sans public, The World of Music 1 (Berlin 1968) 13-21.

Art in Society as a Subject of Study, –> Proceedings of the Sixth International Congress of Aesthetics at Uppsala 1968, Acta Universitatis Upsaliensis, sv./vol. 10, Uppsala 1972, 115-118.

Music and Ceremony. Another Aspect, IRASM 13/1 (Zagreb 1982) 21-38.

Situation socio-historique de la musique au 17e siècle, –> Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. I, 221-229; Fayard, Paris 1985, 351-362.

Situation socio-historique de la musique au 18e siècle, –> Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. I, 285-292; Fayard, Paris 1985, 449-460.

Situation socio-historique de la musique au 19e siècle, –> Brigitte et Jean Massin (ur./eds.), Histoire de la musique occidentale, Messidor-Temps Actuels, Paris 1983, sv./vol. II, 59-67; Fayard, Paris 1985, 705-717.

Court Music: Means and Symbol of Power. Some Tentative Elements for the Discussion. –> Marc Honegger et Christian Meyer (ur./eds.) La musique et le rite, sacré et profane, Association des Publications près les Universités de Strasbourg, Strasbourg 1986, 41-45.

Sociology of Music and Ethnomusicology, The World of Music XXVIII/4 (Berlin 1986) 16-25.

Les approches socio-historiques de l’oeuvre musical, IRASM 17/2 (Zagreb 1986) 223-238.

Les fonctions sociales de la musique, –> Mélanges offerts … Robert Wangermée, Editions de l’Université de Bruxelles, Bruxelles 1988, 173-182.

Sociologia músical e història social de la música, –> Papers. Revista de Sociologia 29, Universitat autònoma de Barcelona, Barcelona 1988, 79-108.

L’histoire sociale de la musique en France. Quelques aspects de base (I), IRASM 19/2 (Zagreb 1988) 229-258.

L’histoire sociale de la musique en France. Quelques aspects de base (II), IRASM 20/1 (Zagreb 1989) 61-102.

Musique et fête: note sur le sacré et le profane, IRASM 21/2 (Zagreb, 1990) 179-187.

Musique, spiritualité et rituels chrétiens. Un aspect, –> Homo imago et amicus Dei, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Rim 1991, 549-560.

Od sakralnosti do duhovnosti glazbe: jedan aspekt, Arti Musices 22/1 (Zagreb 1991) 83-93.

c) Masovni mediji / Mass-Media

La musique et les techniques de production, Revue musicale suisse CI/4 (Zürich 1961) 241-245.

Music and the Mass Audience in Yugoslavia Today, –> Papers of the Yugoslav-American Seminar on Music, Bloomington (Indiana) 1970, 62-66.

Glazba i masovni mediji – neki osnovni problemi, Zvuk 3 (Sarajevo 1977) 10-16.

Music and the Mass Media. Some Basic Problems Reconsidered, –> Report of the 12th Congress of the IMS, Berkeley (California) 1979, 563-567.

Early Forms of Musical Mass Culture, –> Festschrift Barry S. Brook, Pendragon Press, New York 1984, 249-257.

d) Miscellanea

La pédagogie musicale et l’historicisme interprétatif, Revue musicale suisse C/6 (Zürich 1960) 351-357.

Umjetničko-historijska uvjetovanost u muzičkom stvaranju,–> Rad 337, JAZU, Zagreb 1965, 221-239.

La musique et l’homme contemporains, Revue musicale suisse CVI/1 (Zürich 1966) 26-31.

Positive Musikwissenschaft und Wertprobleme der Musik, –> Festschrift 1817-1967, Akademie für Musik und darstellende Kunst, Wien 1967, 61-64.

Sens et non-sens en musique, IRASM III/2 (Zagreb 1972) 187-197.

Zvok kot gradivo ali znak in smisel glasbe, Muzikološki zbornik IX (Ljubljana 1973) 108-117.

Signification et intelligibilité de la musique, –> Actes du Ier Congrès international de Sémiologie musicale, Beograd-Urbino-Pesaro 1975, 249-253.

Glazba u djelu Federika Grisogona, –> Zbornik radova o Federiku Grisogonu, Zadar 1975, 143-149.

O progresu glazbe i progresu u glazbi, Muzikološki zbornik XIV (Ljubljana 1978) 5-12.

Perspectives pluridisciplinaires: difficultés d’approche, IRASM 16/2 (Zagreb 1985) 125-151.

Musique et spiritualité, Revue musicale de Suisse Romande 3 (1993)

III. UREDNIČKI RAD / EDITORIAL WORK

a) Časopisi / Journals

IRASM (glavni urednik / editor-in-chief)

Arti Musices (član uredništva / member of the editorial board)

Acta  Musicologica (član uredništva / member of the editorial board)

The World of Music (član uredništva / member of the editorial board)

b) Skupne publikacije, serije / Collective publications and Series

Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca (1903-1941), JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1979. (urednik / editor)

Križanićev doprinos teoriji glazbe. Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice smrti Jurja Križanića (1683-1983). Zbornik radova, HAZU, Zagreb 1992. (urednik / editor)

Indices collectiorum musicarum tabulariorumque in Croatia, HAZU, Zavod za povijest hrvatske glazbe, 1-3, Zagreb 1988, 1989, 1991. (član uredništva / member of the editorial board)

Spomenica preminulim akademicima, HAZU, Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju 22, 37, 38, 43, 44, Zagreb 1984, 1987, 1988, 1989. (urednik / editor)

c) Knjige i zasebne publikacije / Books and Separate Editions

Stanislav Tuksar: Hrvatski renesansni teoretičari glazbe, JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1978. (urednik / editor)

Ivan Golub: Juraj Križanić, glazbeni teoretik 17. stoljeća, JAZU, Razred za muzičku umjetnost, Zagreb 1981. (urednik / editor)

Stanislav Tuksar: Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka, HMD – MIC, Zagreb 1992.

(urednik / editor)

Akademske titule:

  • akademkinja
  • doktor znanosti

Institucije:

  • redovita profesorica u miru – Muzička akademija u Zagrebu

http://info.hazu.hr/koraljka_kos_biografija

ŽIVOTOPIS

Koraljka Kos rođena je 12. svibnja 1934. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala na Historijsko-teoretskom odjelu Muzičke akademije (1957). Na Filozofskom fakultetu studirala je povijest umjetnosti i njemački jezik s književnošću koji je diplomirala 1959. Doktorsku disertaciju iz muzikologije pod naslovom Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske obranila je 1967. na Muzikološkom odjelu filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Iz muzikologije se usavršavala 1957.-58. u Edinburghu (kod Ferdinanda Redlicha i Hansa Gála), a 1973.-74. je kao stipendistica zaklade Alexander von Humboldt boravila u SR Njemačkoj.

Nakon zaposlenja na Radničkom sveučilištu Moša Pijade u Zagrebu gdje je radila kao stručni suradnik, od kraja 1967. počela je raditi na Muzičkoj akademiji u Zagrebu najprije kao stručni suradnik u knjižnici, a od 1970. na Odjelu za muzikologiju, gdje je 1984. izabrana u zvanje redovitog profesora. Predavala je opću povijest glazbe i povijest hrvatske glazbe, paleografiju i organologiju. Pod njezinim su mentorstvom izrađene brojne diplomske te nekoliko magistarskih i doktorskih radova. Predavala je kao gostujući profesor na Muzikološkom odjelu Sveučilišta u Grazu (ak. god. 1983.-84.) te na Hochschule (danas Universität) für Musik und darstellende Kunst u Beču (1993.), a održala je i nekoliko predavanja na dva američka sveučilišta (UCLA, Stanford, 1985.).

God. 1977. postala je članom suradnikom, 1986. izvanrednim članom JAZU, a od 1991. redovitim članom HAZU. Sudjelovala je u radu niza kongresa i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Bila je članom mnogih organizacijskih odbora i savjeta, pa tako i članom programskog odbora XV. kongresa Međunarodnog muzikološkog društva, održanog 1992. u Madridu. Kontinuirano se bavi uredničkim radom. Član je uredništva i niz je godina bila glavna urednica časopisa Arti musices (1980.-89.); uredila je dvije knjige Rada JAZU/HAZU (1988., 1992.), nekoliko notnih izdanja (dvije simfonije L. Sorkočevića za Garlandove serije Symphonies 1720-1840, 1984; popijevke I. Zajca, klavirske minijature i solo pjesme D.Pejačević), dva sveska korespondencije F. Ks. Kuhača (1985?, 1992?), spomenicu Muzička akademija u Zagrebu 1921-1981, te je sa S. Majer-Bobetko uredila zbornik radova Božidar Kunc. Život i djelo (2007) s istoimenog znanstvenog skupa u čijoj je organizaciji također sudjelovala.

U svojih šest knjiga i više od 100 znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima bavila se temama iz područja hrvatske glazbe u međunarodnome kontekstu od srednjega vijeka do 20. stoljeća. Posebno se ističu teme vezane uz novootvorena područja istraživanja: glazbena ikonografija (gdje je uz knjige i niz radova kao članica međunarodne komisije za muzičku ikonografiju pokrenula sustavna istraživanja ikonografije u Hrvatskoj), glazbena kultura u razdoblju renesanse, ranog baroka (uključujući Pavlinsku pjesmaricu)i pretklasicizma (L. Sorkočević), povijest Lieda (od Lisinskog do Kunca), te hrvatska glazbena moderna (uključujući posebno život i djelo Dore Pejačević). God. 1982. dobila je „Nagradu Josip Andreis“ Društva skladatelja Hrvatske (danas: HDS) za monografiju o D. Pejačević, god. 1994. državnu „Nagradu Bartol Kašić“ (zajedno s O. Šojat i V. Zagorcem) za Pavlinski zbornik 1644, a 2008. „Nagradu D. Plamenac“ HMD-a (zajedno sa S. Majer-Bobetko i R. Palić-Jelavić) za zbornik radova B. Kunc. Život i djelo.

OBJAVLJENI RADOVI

Knjige / Books

  • Musikinstrumente im mittelalterlichen Kroatien, Muzikološki zavod Muzičke akademije, Zagreb 1972.
  • Dora Pejačević, JAZU, Zagreb 1982.
  • Dora Pejačević. Leben und Werk, MIC, Zagreb 1987.
  • Pavlinski zbornik 1644 (prvotisak), Uvodna studija, transkripcije i komentari (zajedno s V. Zagorcem i A. Šojatom), HAZU-Globus, Zagreb 1991.
  • Dora Pejačević. Život i djelo / Life and Work, MIC, Zagreb 1998.

Udžbenici / Textbooks

Stoljeća govore glazbom 2, udžbenik glazbenog odgoja za srednje škole, Školska knjiga, Zagreb 1987, 19892, 19903, 19914, 19925 , 19956 (prerađeno i dopunjeno), 1998.

Članci / Articles

a) Glazba i riječi / Music and Words

  • Hrvatska umjetnička popijevka od Lisinskog do Berse, Rad JAZU, knj. 337, ur. Josip Andreis, Zagreb 1965, 335-392.
  • Poezija Vatroslava Lisinskog, Zvuk 96-97 (Sarajevo 1969) 297-307.
  • Nekatere posebnosti vokalne melodike Vatroslava Lisinskog, Muzikološki zbornik VII (Ljubljana 1971) 39-48.
  • Mjesto solo pjesme u stvaralaštvu Ivana Zajca, Arti musices 3 (Zagreb 1972), 85-97.
  • Solo pjesme Blagoja Berse, Zvuk 1 (Sarajevo 1974) 12-25.
  • “Appariran per me le stell’ in cielo” von O. di Lasso und J. Skjavetić (Schiavetto). Stilkritischer Vergleich, Muzikološki zbornik XI (Ljubljana 1975) 17-28.
  • Hrvatska narodna i umjetnička književnost u djelima Brkanovića, Cipre i Papandopula, Zbornik Društva hrvatskih skladatelja 1 (Zagreb 1977) 4-8.
  • Vokalna lirika Josipa Hatzea, Arti musices X/2 (Zagreb 1979) 161-167.
  • Umjetnička i funkcionalna vrijednost solo pjesme Josipa Hatzea, Josip Hatze. Hrvatski skladatelj, ur. S. Lipovčan, MIC, Zagreb 1982, 57-81.
  • Na tragu odnosa teksta i glazbe u napjevima Pavlinske pjesmarice, Gesta 6-7 (Varaždin 1981) 7-14.
  • Obrazac i manira u vokalnoj lirici Ivana Zajca, Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu 150. obljetnice rođenja Ivana Zajca (1832-1914), ur. L. Županović, JAZU, Zagreb 1982, 115-138.
  • Popijevke Ivana Zajca (uvodna studija), Ivan Zajc. Popijevke, Izabrana djela, knj. I, sv./Vol. 1, JAZU, Zagreb 1982, 9-60.
  • Širolini minijaturni glazbeni svjetovi. Pristup njegovoj vokalnoj lirici, Arti musices 16/1-2 (Zagreb 1985) 167-191.
  • Pjesničko-glazbene slike Miloja Milojevića, Miloje Milojević. Kompozitor i muzikolog, Radovi s naučnog skupa održanog povodom stogodišnjice umetnikovog rodjenja, Beograd 1986, 83-108.
  • Poezija Friedricha Nietzschea u vokalnoj lirici Dore Pejačević, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 100. obljetnice rođenja Dore Pejačević, ur. Zdenka Veber, Zagreb-Našice 1987, 42-63.
  • Vokalna lirika Vatroslava Lisinskog i Ferda Livadića u evropskom kontekstu, Muzikološki zbornik XXV (Ljubljana 1989) 55-66.
  • Izražajni rasponi vokalne lirike Božidara Kunca, Arti musices 21/1 (Zagreb 1990), 81-98.
  • Tumačenje teksta i autonomno glazbeno u svjetovnom opusu J. Gallusa – na primjeru kompozicije “Dulces exuviae” (Moralia, 43), Jacobus Gallus Carniolus in evropska renesansa, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1991, 107-116.
  • Vertonungen lateinischer Texte von Schütz und Lukačić. Vergleichende Analyse, The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit of the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva, ed. by Stanislav Tuksar, HMD-HAZU, Zagreb 1993, 45-61.
  • Schützove i Lukačićeve skladbe na latinske tekstove. Usporedna analiza, The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit of the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva, HMD-HAZU, ur. Stanislav Tuksar, Zagreb 1993, 197-213.
  • Mit Nietzsche wesensverwandt. Pejačevićs Horizonte am Beispiel der “Drei Gesänge” op. 53, Komponistinnen gestern, heute. Festival International, Heidelberg 85-89, Congress Dokumentation, Heidelberg 1989, 117-120.
  • Slutnja hrvatske romantičke popijevke u opusu Ferda Wisnera-Livadića, Arti musices 26/1 (1995) 19-31.
  • Hrvatski jezik i glazba, 15 dana 6 (Zagreb 1996) 10-16.
  • Tekovine impresionizma u vokalnoj lirici hrvatskih skladatelja, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, ur. Z. Weber i S. Majer-Bobetko, Zagreb 1996, 87-97.
  • Hrvatski jezik i glazba u razdoblju baroka, Glasbeni barok na slovenskem in evropska glasba, ur. Ivan Klemenčič, Ljubljana 1997, 157-169.
  • Odakov glazbeni svijet u svjetlu njegove vokalne lirike, Krsto Odak. Život i djelo / Life and Opus, ur. Eva Sedak, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU-HMD-HGZ, Zagreb 1997, 71-78.
  • Franz Schubert i solo pjesma, 15 dana 4-5 (Zagreb 1997) 10-16.
  • Blagoje Bersa und die Moderne unter besonderer Berücksichtigung seiner Lieder, Zagreb i glazba / Zagreb and Music 1094-1994, ur. S. Tuksar, HMD, Zagreb 1998, 391-405.

b) Glazba i slike / Music and Images

  • Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, Rad JAZU, knj. 351, ur. Josip Andreis, Zagreb 1969, 167-270.
  • Muzicirajoči angeli v cerkvi sv. Jurija v Lovranu, Muzikološki zbornik III (Ljubljana 1967) 22-32.
  • The Depiction of Musical Instruments in Mediaeval Istrian Mural Paintings, Arti musices sp. issue 1 (Zagreb 1970) 77-97.
  • Darstellungen der Musikinstrumente in den mittelalterlichen bildenden Künsten von Dalmatien und Istrien, Bericht über den internationalen musikwissenschaftlichen Kongress Bonn 1970, Carl Dahlhaus, Hans Joachim Marx, Magda Marx-Weber, Günther Massenkeil (Hrsg.), Bärenreiter, Kassel 1972, 474-479.
  • St. Kümmernis and her Fiddler. An Approach to Iconology of Pictorial Folk Art, Studia Musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae, XIX/1-4, Budapest 1977, 251-266.
  • Slojevitost glazbenih ikonografskih izvora u Jugoslaviji. Poticaj za muzikološko vrednovanje, Muzikološki zbornik XVII/2 (Ljubljana 1981) 51-60.
  • Osten und Westen in der Feld- und Militärmusik an der türkischen Grenze, Imago musicae, V, Bärenreiter, Kassel 1988, 109-127.
  • Istok i Zapad u vojnoj glazbi na turskoj granici, Arti musices 21/2 (Zagreb 1990) 245-271.
  • Aspekte des Volksmusizierens in der bildenden Kunst des 19. Jahrhunderts, IRASM 23/2 (Zagreb 1992) 153-169.
  • Das Volksinstrument “gusle” in der bildenden Kunst des 19. Jahrhundert. Zum Wandel eines ikonographischen Motivs, Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. Svečani zbornik za Ivana Supičića / Essays in Honour of Ivan Supičić, ur. S. Tuksar, HMD, Zagreb 1993, 113-124.
  • Representations of the Gusle in Nineteenth-Century Visual Arts, RidIM/RCMI Newsletter XX/2 (New York 1995) 13-18.
  • Das öffentliche und das Private im kroatischen Kulturleben im Lichte ikonographischer Quellen, Glasba in likovna umetnost, ur. P. Kuret, Ljubljana 1996, 86-94.
  • East and West in Military Music on the Ottoman-Habsburg Border, Music, Politics and War: Views from Croatia, ur. S. Pettan, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb 1998, 29-54.
  • Prilog problematici folklornog i nacionalnog u opusu Vatroslava Lisinskog (s Jerkom Bezićem), Arti musices 2 (Zagreb 1971) 121-131.
  • Volkstümliche Züge in der Kirchenmusik Nordkroatiens im 17. und 18. Jahrhundert, Musica Antiqua, Acta Scientifica, III, Bydgoszcz 1972, 267-290.
  • New Dimensions in Folk Music. A Contribution to the Study of Musical Tastes in Contemporary Yugoslav Society, IRASM III/1 (Zagreb 1972) 61-73.
  • Ost- und westeuropäische Impulse in der kroatischen Musik des 19. Jahrhunderts, International Musicological Society. Report of the Eleventh Congress Copenhagen 1972, ed. by Henrik Glahn, SÝ ren SÝ rensen, Peter Ryom, Copenhagen 1974, sv./Vol. II, 499-507.
  • Luka Sorkočević i njegov doprinos pretklasičnoj instrumentalnoj muzici. Bilješke o kompozicijskom slogu i prilog stilskoj analizi njegova djela, Arti musices 5 (Zagreb 1974), 67-95.
  • Tonart und Kadenz in den Madrigalen von A. Patricij und J. Skjavetić, Musica Antiqua, Acta Scientifica, IV, Bydgoszcz 1975, 145-161.
  • Začeci nove hrvatske muzike. Poticaj za revalorizaciju stvaralaštva zapostavljene generacije hrvatskih skladatelja, Arti musices 7 (Zagreb 1976) 25-41; isto u: Arti musices 25/1-2 (Zagreb 1994) 201-214.
  • Madrigali Andrije Patricija i Julija Skjavetića u svom vremenu. Prilog analizi njihova stila, Rad JAZU, knj. 377, ur. Josip Andreis, Zagreb 1978, 277-314.
  • Razdoblje Vjekoslava Klaića 1890-1920, Arti musices 9/1-2 (Zagreb 1978) 81-106.
  • Wien-Zagreb: musikalische Kontakte und Anregungen vom Anfang des 19. Jahrhunderts bis 1918, Kontakte österreichischer Musik mit Ost und Südost, Ur./ed. by R. Flotzinger, Grazer Musikwissenschaftliche Arbeiten, sv./Vol. 3, Graz 1978, 41-48.
  • Die kroatische Komponistin Dora Pejačević und ihre Beziehung zu Karl Kraus, Kraus-Hefte, Heft 9, Januar 1979, 1-7.
  • Hrvatska glazba između dva rata u svjetlu muzikološko-publicističke misli Pavla Markovca, Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, ur. I. Supičić, JAZU, Zagreb 1979, 9-39.
  • Hrvatska glazbena kultura u razdoblju renesanse, Arti musices X/1 (Zagreb 1979), 5-37.
  • Croatian Music Culture During the Period of the Renaissance, Arti musices sp. issue 2 (Zagreb 1979) 45-89.
  • Dora Pejačević – Karl Kraus. Kontakti, poticaji, Rad JAZU, knj. 385, ur. Josip Andreis, Zagreb 1980, 161-170.
  • Luka Sorkočević i njegovo mjesto u hrvatskoj i evropskoj glazbi 18. stoljeća, Luka i Antun Sorkočević, ur. S. Tuksar, MIC, Zagreb-Osor 1983, 13-24.
  • Kontinuität und Tradition im nordkroatischen Kirchenlied im Lichte des Pauliner Gesangbuches aus dem Jahre 1644, Musica Antiqua Europae Orientalis, Acta Scientifica, VI, Bydgoszcz 1982, 207-221.
  • Slovensko selo u djelu “Vdova Rošlinka” Cvetka Golara i Antuna Dobronića, Slovenska opera v evropskem okviru, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1982, 132-142.
  • Bossinensis, Antico i instrumentalna glazba njihova vremena, Muzičke večeri u Donatu, ur. Z. Blažeković, MIC, Zagreb-Zadar 1983, 37-53.
  • Die Grazer Jahre des Ferdo Wiesner-Livadić (1816-1822), Studien zur Musikgeschichte des Ostalpen und Donauraums I, Grazer Musikwissenschaftliche Arbeiten 5, Rudolf Flotzinger (Hrsg), Graz 1983, 73-88.
  • Od pretklasike do romantičnog klasicizma. Prilog istraživanju stilskih kretanja u hrvatskoj glazbi, Evropski glasbeni klasicizem in njegov odmev na slovenskem, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1988, 135-148.
  • Luka Sorkočević et sa place dans la musique croate et européenne du 18A me siA cle, Most / The Bridge, Journal of Croatian Literature 3 (Zagreb 1991) 322-337.
  • Die angeblichen Zitate von Volksmusik in Werken der Wiener Klasiker, Bericht über den internationalen musikwissenschaftlichen Kongress zum Mozartjahr, Baden-Wien 1991, Ingrid Fuchs (Hrsg.), Bd. / sv. I, Tutzing 1993, 226-240.
  • Luka Sorkočević – ein Vorklasiker aus Dubrovnik, Revista de MusicologÍ a XVI/3 (Madrid 1993) 56-61.
  • Style and Sociological Background of Croatian Renaissance Music, IRASM 25/1-2 (Zagreb 1994) 203-231.
  • Leopold Ebners Kirchenmusik. Einleitende Betrachtungen, Off-Mozart. Glazbena kultura i “mali majstori” srednje Europe 1750.-1820. / Musical Culture and the “Kleinmeister” of Central Europe 1750-1820, ur. Vjera Katalinić, HMD-HAZU, Zagreb 1995, 129-137.
  • Luka Sorkočević – Meister der ersten kroatischen Synphonien, Musicologica Austriaca 16 (Salzburg 1997) 53-63.

c) Glazba u povijesti / Music in History

d) Muzikologija između znanosti i umjetnosti / Musicology Between Scholarship and Art

  • Besondere Aspekte und Aufgaben der historischen musikwissenschaftlichen Forschung in Kroatien seit dem 2. Weltkrieg, Aspekte der Musikpflege im Alpen-Adria-Raum seit dem 2. Weltkrieg, Otto Kolleritsch (Hrsg), Arbeitsgemeinschaft Alpen-Adria, Graz 1986, 84-92.
  • Dragan Plamenac – istraživač i objavljivač rane glazbe, Arti musices 17/2 (Zagreb 1986) 159-173.
  • “Teorija sloga tonske umjetnosti” Vatroslava Lisinskog, Zvuk 96-97 (Sarajevo 1969) 279-288.
  • “Primorski napjevi” Stevana Mokranjca, Zbornik radova o Stevanu Mokranjcu, SANU, Beograd 1971, 89-109.
  • Geschichte, Stand und Perspektiven der Forschungen zur mittelalterlichen Kirchenmusik in Kroatien, IRASM VI/2 (Zagreb 1975) 289-307.
  • Izvještaj o ostavštini Božidara Kunca u New Yorku, Arti musices 15/1 (Zagreb 1984) 80-97.
  • Krsto Odak u novom svjetlu. Nakon znanstvenog skupa održanog 20, 21. i 22. listopada 1988, Forum XXVIII/1-2 (Zagreb 1989) 241-243.
  • Pijanistica Dragica Kovačević i njezin doprinos profesionalizaciji glazbenog života Zagreba oko 1900. godine, Zbornik radova sa simpozija o Ferdinandu Kovačeviću 28. XII. 1988, ur. Vladimir Matković, JAZU, Zagreb 1990, 23-35.
  • “Neslužbeni” opus 1 Božidara Kunca, Arti musices 21/1 (Zagreb 1990) 151-157.
  • Petnaesti studijski susret Međunarodnog himnološkog društva Prag 1989, Arti musices 21/2 (Zagreb 1990) 275.
  • Članci o hrvatskim skladateljima za New Grove Dictionary of Opera, London 1992.
  • An Outline of the Development of Croatian Musical Culture (s L. Županovićem), Acta Medica Croatica 46/3 (Zagreb 1992) 137-139.
  • Međunarodna muzikološka konferencija “Međuetnički odnosi u srednjoeuropskoj glazbi 16.-17. stoljeća”, Budapest 1993, Arti musices 25/1-2 (Zagreb 1994) 299-300.
  • Srednjoeuropski konteksti barokne glazbe, Bratislava 1994, Arti musices 26/1 (Zagreb 1995) 93-94.
  • Glasbeni barok na Slovenskem in evropska glasba, Ljubljana 1994, Arti musices 26/1 (Zagreb 1995) 102-103.
  • Lik Ladislava Šabana, Kaj XXXIX/1-2 (Zagreb 1996) 38-42.
  • Kroatien, Die Musik in Geschichte und Gegenwart, Bärenreiter, Kassel 1996, st./Col. 791-801.
  • Musicology, Scientific Research in Croatia, ur./Ed. by G. Pifat-Mrzljak, Ministry of Science and Technology of the Republic of Croatia, Zagreb 1995, 197.
  • Johannes Brahms – čuvar tradicije, 15 dana 6 (Zagreb 1997) 28-32.
  • Sva obzorja Dore Pejačević, Vijenac, VI/109 (Zagreb 12. 03. 1998.).

e) Miscellanea

Urednički rad / Editorial Work

a) Časopisi / Journals

  • Arti musices (glavna urednica / Editor-in-Chief, 1980-1989; članica uredništva, 1969-1979; od 1990. nadalje)
  • IRASM (član uredništva / member of the editorial board, od 1980. nadalje)
  • Glavna urednica ilustracija II. izdanja Muzičke enciklopedije, sv. I-III, JLZ, Zagreb 1971-1977.
  • Muzička akademija u Zagrebu 1921-1981, Spomenica u povodu 60-godišnjice osnutka, Zagreb 1981.
  • Rad JAZU, knj. 409 (zajedno s N. Devčićem i L. Županovićem), JAZU, Zagreb 1988.
  • Franjo Kuhač: Korespondencija I (prir. L. Šaban), JAZU, Zagreb 1989.
  • Franjo Kuhač: Korespondencija II (prir. L. Šaban), HAZU, Zagreb 1992.
  • Rad HAZU, knj. 454, HAZU, Zagreb 1992.
  • Ivan Zajc: Popijevke (pripr. K. Kos), u seriji Izabrana djela Ivana Zajca I (ur. Josip Andreis), JAZU, Zagreb 1982.
  • Luka Sorkočević: Two Symphonies (pripr. K. Kos), u seriji Symphony 1720-1840, (ur. Barry S. Brook), Series F/VIII, Garland, New York-London 1984.
  • Dora Pejačević: Pet minijatura (pripr. L. Šaban), DSH, Zagreb 1985.
  • Dora Pejačević: Solo pjesme (pripr. A. Petrušić), DSH, Zagreb 1985.
  • Dora Pejačević: Sonata za violinu i klavir u D-duru, op. 26 (pripr. M. Dešpalj-Begović), HMD, Zagreb 1995.

Područja interesa:

– hrvatska glazba 20. stoljeća u međunarodnom kontekstu

– nova glazba 20. stoljeća

ŽIVOTOPIS

Rođena je 17. srpnja 1938. godine u Zagrebu, u obitelji Auer: djed Robert i baka Leopoldina bili su slikari, otac Bela arhitekt, a njegov brat Ivo slikar. Maturirala je na VII. ženskoj gimnaziji. Glazbeno je školovanje započela u glazbenoj školi “Pavao Markovac”, a studij klavira nastavila privatno kod prof. Ladislava Šabana. Godine 1963. diplomirala je na Odjelu za historiju muzike Muzičke akademije u Zagrebu. Na istoj je ustanovi 1982. godine stekla stupanj magistra muzikoloških znanosti s temom Aspekti racionalizacije glazbenog materijala u opusu Josipa Štolcera Slavenskog, a 1986. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu brani disertaciju pod naslovom Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza, stekavši znanstveni stupanj doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije.

Od 1961. do 1993. zaposlena je na Radio-Zagrebu/Hrvatskom radiju kao muzička kritičarka, urednica Trećeg programa, glavna i odgovorna urednica Glazbenog programa (1990-1992), te glavna i odgovorna urednica Glazbene proizvodnje (1991-1992). Na Trećem programu Radio-Zagreba i u njegovu Zborniku objavila je, između ostaloga, ciklus od 24 emisije Jugoslavenska muzika 1945-1965, (1965-66), eseje o skladbama ili cjelokupnim opusima hrvatskih skladatelja (Avangardni historicizam kao suvremena manira – Igor Kuljerić: Les echos, 1975, Marko Ruždjak: Piste za orkestar, 1976, Klasični vrtovi Marka Ruždjaka, 1979, Građa za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća. Josip Štolcer Slavenski, 1984), te tridesetak prijevoda znanstvenih i stručnih članaka s njemačkog i engleskog jezika.

Od 1981. honorarna je asistentica, od 1987. honorarna docentica, a od 1993. honorarna izvanredna profesorica na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Stalna je izvanredna profesorica na istom Odjelu od 1994, te od 1998. pročelnica Odjela i voditeljica Zavoda za sistematsku muzikologiju, od 2000. do umirovljenja 2008. u zvanju stalne redovite profesorice. Istovremeno je, od 1996. do 2001, nositeljica predmeta Povijest glazbe na Pedagoškom fakultetu u Puli, Sveučilišta u Rijeci. Bila je mentorica pri izradi 25 diplomskih radnji, šest magisterija i dva doktorata.

Pozivna predavanja održala je na Karlovom univerzitetu u Pragu (1967), na Ljetnim tečajevima u Darmstadtu (1988), u Stuttgartu (1982), Berlinu (1983) i Kölnu (1984).

Od 1980. do 1989. voditeljica je projekta Istraživanje hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća Muzikološkog zavoda Muzičke akademije, a nakon 1983. Zavoda za muzikološka istraživanja IC JAZU. Osnivač je i voditeljica Muzikološke sekcije Hrvatskog glazbenog zavoda (1988-1993) i njegova projekta zaštite i obrade različitih kategorija fondova vezanih za hrvatsku glazbenu baštinu. Od 1989. članica je Ravnateljstva HGZ-a, od 1993. njegova tajnica, a od 2002. potpredsjednica. Unutar stručnih, umjetničkih i znanstvenih programa HGZ-a Eva Sedak koncipira i provodi prezentaciju istraživačko-izvodilačkih i izdavačkih projekata s temom hrvatske glazbe 20. stoljeća (S. Šulek, 2001, S. Foretić, 2002 B. Kunc, 2003, ISCM-HGZ, 2005)

Devet je godina (od 1998. do 2004.) bila nositeljica projekta Povijest hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća, unutar projekta Fundamentalna istraživanja povijesti hrvatske glazbe pri Zavodu za sistematsku muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, prijavljenog kod Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Za tu svrhu izradila je poseban katalogizacijski sustav, prema kojemu je – zajedno sa suradnicima – evidentirala i obradila rukopisne fondove i autorske ostavštine više od četrdeset hrvatskih skladatelja i izvodilaca.

Od 1965. do 1989. surađuje s Muzičkim biennalom Zagreb na različitim funkcijama unutar programskih i izvršnih odbora, te kao urednica bijenalskih izdanja.

Članica je Međunarodnog muzikološkog društva i Hrvatskog društva skladatelja, te suosnivač (1992) Hrvatskog muzikološkog društva i članica njegova Upravnog odbora do 1997. godine. Članica je Upravnog odbora Fonda Lovro & Lilly Matačić,  Upravnog odbora Fonda Stjepan Šulek, te Upravnog odbora Hrvatske glazbene mladeži.

Od 1978. bila je urednica za Hrvatsku muzičkog časopisa Zvuk, od 1978. do 1991. članica je uredničkog kolegija Sabrana djela J. Š. Slavenskog, od 1986. uredništva hrvatskog muzikološkog zbornika Arti musices i zamjenica njegova glavnog urednika, a od 1992. članica uredništva International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, te mnogih drugih izdavačkih i programskih savjeta i komisija. Urednica je četiriju znanstvenih zbornika i prevoditeljica više od stotinu znanstvenih i stručnih radova iz oblasti muzikologije.

Autorica je monografije u dva sveska Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza (1984), koja pripada temeljnoj literaturi za studij hrvatske glazbe prve polovine 20. stoljeća, a priloženi tematski popis djela J. Š. Slavenskog od tada služi kao uzor pri izradi sličnih popisa. Priredila je i knjigu o Lovri Matačiću za koju je napisala opsežnu umjetnikovu biografiju (Matačić, 1996). Eva Sedak je u zemlji i inozemstvu objavila i četrdesetak znanstvenih radova, te pedesetak stručnih tekstova.

Sudjelovala je u organizaciji četiriju međunarodnih (Nova nepoznata glazba, 1977, Skladateljske sinteze osamdesetih, 1985, Krsto Odak – život i djelo, 1988, Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-60, 1996) i deset nacionalnih muzikoloških znanstvenih skupova, a aktivno je referatima sudjelovala na pedesetak simpozija u zemlji i inozemstvu.

Muzikološka istraživanja Eve Sedak usmjerena su prije svega hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, osobito njegove prve polovine, i to u europskom i južnoslavenskom kontekstu, zatim odnosu nacionalnih glazbenih idioma prema novim tehnikama skladanja u glazbi 20. stoljeća, potom sređivanju, katalogiziranju, obradbi i zaštiti glazbenih fondova vezanih uz hrvatsku glazbenu baštinu 19. i 20. stoljeća i njihovoj kritičko-praktičkoj prezentaciji u javnosti, te istraživanju historiografskih problema specifičnih za rubna glazbeno-kulturna područja, kakvima pripada i Hrvatska.  Posljednjih desetak godina Eva Sedak se još u većoj mjeri usredotočuje na pitanja historiografske artikulacije problematike unutar promatranog povijesnog okvira, na pitanja historiografske periodizacije, te na istraživanje određenih estetičkih fenomena koji do danas uglavnom nisu bili u vidokrugu zanimanja hrvatske muzikologije.

Suradnica je međunarodnih glazbenih enciklopedija Grove’s Dictionary of Music and Musicians (Velika Britanija) i Musik in Geschichte und Gegenwart (Njemačka), te Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog leksikona. Bila je suradnica međunarodnog projekta Musikerbriefe als Spiegel überregionaler Kulturbeziehungen in Mittel- und Osteuropa pri Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Leipzigu.

Za knjigu Josip Štolcer Slavenski – skladatelj prijelaza primila je 1984. godine nagradu “Josip Andreis” Društva hrvatskih skladatelja, a 2001. godine odlukom Predsjednika Republike odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Eva Sedak je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 29. svibnja 2008.

OBJAVLJENI RADOVI

Knjige

Josip Štolcer Slavenski skladatelj prijelaza, 2 sveska, Zagreb: Muzički informativni centar Muzikološki zavod Muzičke akademije, 1984.

Matačić, (priredila Eva Sedak), Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić – AGM, 1996.

Znanstvene studije i članci u časopisima i zbornicima

Some Problems in Contemporary Musical Criticism, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1/2, 1970, str. 169-176.

Glazba u bijegu od sebe – o nekim problemima kolektivne improvizacije, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 68-75.

Kriza kritike suvremene glazbe, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 124-131.

Milko Kelemen ili igra kao bijeg pred starim i novim dogmama u glazbi, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 242-249.

Oblik kao svjedok oskudne glazbe (U povodu najnovijih skladbi Natka Devčića i Igora Kuljerića) u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 277-286.

Zvučno okružje glazbe Josipa Slavenskog, Zbornik Trećeg programa Radio Sarajeva, V/15, Sarajevo 1976, str. 352-365.

Josip Slavenski – bilješke o nekim do danas nepoznatim skladbama, Zvuk, 2, 1981, str. 51-58.

Josip Štolcer Slavenski – skice za životopis, Međimurje, 4, 1983, str. 9-24.

Eine Ästhetik im Übergang. Versuch einer hypothetischen Gegenüberstellung: Ferruccio Busoni Josip Štolcer Slavenski, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 18/1, 1987, str. 97-116.

Klassische Gärten …und gleich wird es Abend. Die jüngste kroatische Komponistengeneration im Spannungsfeld der Gattungsüberschreitung, u: KOLLERITSCH, Otto (ur.), Entgrenzungen in der Musik, (= Studien zur Wertungsforschung, Bd. 18), Wien-Graz: Universal Edition, 1987, str. 273-284.

Prilozi za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća: Uspostava i provjera istraživačkog sustava, Muzička kultura, 1-2, 1987, str. 18-23.

Petar Konjović u hrvatskom tisku, u: STEFANOVIĆ, Dimitrije (ur.), Život i delo Petra Konjovića, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti, 1989, str. 117-137.

Još jedan pokušaj o nacionalnom u glazbi, izlaganje na radnoj grupi Druge konferencije Međunarodnog društva za studij europskih ideja, Leuven 1990, Zvuk, 5, 1990, str. 25-29.

Nationaler Stil und europäische Dimension in der Neuen Musik der Jahrhundertwende. Der Fall Südslawien, u: MOTTE-HABER, Helga de la (ur.),  Nationaler Stil und europäische Dimension in der Musik der Jahrhundertwende, Darmstadt: WBG (Wissenschaftliche Buchgesellschaft), 1991, str. 45-54.

Der weiche Weg der kroatischen Musikavantgarde, u: SPERBER, Roswitha, GOJOWY, Detlef (ur.), Russische Avantgarde & Musikavantgarde im Osten Europas, Dokumentation – Kongressbericht, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen e.V., 1992, str. 231-239.

Suvremenost kao epizoda. Prilog za poimanje napretka u međuratnoj glazbi s južnog ruba srednje Europe. Uz dokumentaciju Jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu muziku, 1925-1930,  Arti musices, 22/2, 1992, str. 185-200.

Das Zeitgenössische als Episode: zum Begriff des Fortschritts in der Musik am südlichen Rand Mitteleuropas zwischen den beiden Weltkriegen, , International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 24/2, 1993, str. 143-158.

Extraterritoriality and the Revaluation of ‘the National Idiom’ in Music, History of European Ideas,  16/4-6, 1993, str. 735-739.

Gesellschaftskritische Handlung ein Weg aus der Musik oder ein Ausweg für die Musik. Gedanken zu einigen Werken von Vinko Globokar, u: DEMUTH, Marion (ur.), Kunst und Politik, Kolloquium der 3. Dresdner Tage der zeitgenössischen Musik 1.-10.10.1989, Dresden: Dresdner Zentrum für zeitgenössische Musik, 1993, str. 232- 240.

Nacionalizam u glazbi pojmovna monografija (u okviru projekta Hrvatska glazbena terminologija)Arti musices, 24/1 1993, str. 129-148.

Der weiche Weg am Rande Verfemte Musik im balkanischen Grenzgebiet, u: BRAUN, Joachim, KARBUSICKY, Vladimir, HOFFMAN, Heidi Tamar (ur.), Verfemte Musik, Komponisten in den Diktaturen unseres Jahrhunderts, Frankfurt a/M.: Peter Lang, 1995, str. 273-283.

Životopis glazbom, u: SEDAK, E. (priredila), Matačić, Zagreb: Fond L. & L. Matačić – AGM, 1996, str. 21-187.

Komponieren des Krieges. Versuch über funktionale Musik als Identifikationsebene, u: TUKSAR, Stanislav (ur.),  Zagreb 1094-1994. Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1998, str. 495-503.

Mut zum Fragment, u: RÖTER, Günther i dr.(ur.), Musikwissenschaft zwischen Kunst, Ästhetik und Experiment. Festschrift für Helga de la Motte-Haber zum 60. Geburtstag, Würzburg: Königshausen u. Neumann, 1998, str. 555-561.

“Barbarogenius” und “Chaos”. Der “Zenitismus” und sein Verhältnis zur Musik, u: KÄMPER, Dietrich (ur.), Der musikalische Futurismus, Laaber: Laaber Verlag, 1999, str. 215-235.

Glazba u funkciji / kao funkcija krizom poremećene infrastrukture, u: ČAVLOVIĆ, Ivan (ur.), Zbornik radova s 1. Međunarodnog simpozija “Muzika u društvu”, Sarajevo 29.-30.10.1998, Sarajevo: Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine, 1999, str. 62-82.

Prilozi za temu: Začeci nove hrvatske glazbe – ili: opseg i granice hrvatske glazbene Moderne, u: KATALINIĆ, Vjera, BLAŽEKOVIĆ, Zdravko (ur.), Glazba, riječ, slika. Svečani zbornik za Koraljku Kos u povodu 65. rođendana, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 1999, str. 305-325.

Zeichen einer kleinen Geschichte. Einige einführende Bemerkungen zur Geschichte der kroatischen Musik im 20. Jahrhundert, International Review of the Aesthetics and  Sociology of Music, 31/2, 2000, str. 127-151.

Znakovi male povijesti, u: BITI, Vladimir, IVIĆ, Nenad (ur.), Prošla sadašnjost. Znakovi  povijesti u  Hrvatskoj. Zagreb: Naklada MD, 2003, str. 421-446.

Glazba pedesetih godina, u: MAKOVIĆ, Zvonimir, JANKOVIĆ, Iva Radmila (ur.), Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti, Zagreb: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2004, str. 190-201.

Nationale Musik oder die Konstruktion des Nationalen als Musik am Ende des 20. Jahrhunderts, u: LOOS, Helmut, KEYM, Stefan (ur.), Nationale Musik im 20. Jahrhundert. Kompositorische und soziokulturelle Aspekte der Musikgeschichte zwischen Ost- und Westeuropa, Leipzig: Gudrun Schröder Verlag, 2004, str. 7-31.

Znakovi moderne u djelima hrvatskih skladatelja. Pokušaj tipizacije, u: SEDAK, Eva (ur.), Između moderne i avangarde 1910-1960, Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, 13.-14. 12. 1996, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2004, str. 11-36.

“Modern”, “Modernism”, “Modernist Classicism”. Croatian Twentieth Century Music, New Music World Magazine, 15, 2005, str. 4-18.

Moderna, modernizam i klasicistička Moderna u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, u: KRPAN, Erika,  ŠPOLJARIĆ, Borko (ur.), ISCM Svjetski dani glazbe, 23. Muzički biennale Zagreb, Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, Cantus, 2005, str. 36-47.

Božidar Kunc u kontekstu hrvatske glazbe, u: KOS, Koraljka (ur.), Božidar Kunc, život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem  u povodu 100. obljetnice rođenja. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Hrvatsko muzikološko društvo, 2007, str. 23-39.

Lovro Županović, skladatelj, glazbeni kritičar, pedagog, u: Koraljka KOS (ur.), Lovro Županović 1925. – 2004. ( Spomenica preminulim akademicima), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2007, str. 15-21, 36-51.

Suprotstaviti – prilagoditi – zanemariti. Znaci vremena u  djelima “Generacije 1906”, u: GLIGO, Nikša (ur.), Generacija 1906. Zbornik radova s muzikološkog simpozija u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula, Zagreb 17.-18. studenoga 2006, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008, str. 19-37.

Historiografija kao svjedočenje. Josip Andreis o hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, Arti musices, 40/1-2 (2009) . (u tisku)

Stručni tekstovi objavljeni u časopisima, zbornicima i medijima

Avangardizam i publika. Uz međunarodni sastanak kompozitora i muzičkih pisaca u Dubrovniku, Književnik, II/18 (1960), str. 740-743. (Eva Auer)

Prvijenac hrvatske muzičke povijesti. Krešimir Kovačević, “Hrvatski kompozitori i njihova djela”, Naprijed, 1960. (recenzija), Književnik, II/14 (1960) str. 233-237. (Eva Auer)

Lucijan Marija Škerjanc: Od Bacha do Šostakoviča. Cankarjeva založba, Ljubljana 1959. (recenzija) , Književnik, III /19 (1961), str. 99-104. (Eva Auer)

Funkcionalnost moderne muzike, Zvuk, 55, 1962, str. 519-525.

Jugoslavenska muzika 1945-1965, ciklus od 24 emisije, Radio Zagreb, 1965/66.

Umjetnički profil kompozitora Milka Kelemena, 15 dana, 1967, 3-4.

Centar za suvremenu muziku Muzičkog bijenala – Zagreb, Encyclopaedia moderna, 1967, 3-4, str.184-186.

The International Congress «New Music and Its Criticism», , International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 1/2, 1970, str. 213.

Stanko Horvat – Eva Sedak: Ispitivati osvojeni teren, u: SELEM, Petar (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1972, str. 302-309.

Glazba u bestežinskom prostoru. Uvod u analizu nekih odnosa na relaciji davalac – posrednik – primalac, Zvuk, 3, 1974, str. 26-34.

Avangardni historicizam kao suvremena manira Igor Kuljerić: Les echos, Radio Zagreb, 31. 5. 1975.

Marko Ruždjak: Piste za orkestar, Radio Zagreb, 7. 2. 1976.

Na tragu kontinuiteta o nekim aspektima hrvatske glazbe, Zvuk, 1, 1979, str. 88-92.

Klasični vrtovi Marka Ružđaka, u: Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 3, 1979, str. 423-428.

Gudački kvarteti Josipa Mihovila Stratika, u: V Osorske glazbene večeri 1980, Zagreb: Osorske glazbene večeri, 1980, nepag.

Dvadeset osam pitanja Milku Kelemenu, u: BLAŽEKOVIĆ, Zdravko (ur.) Milko Kelemen: Apokaliptika. Zbornik uz jednu baletnu operu, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb,  1983, str. 7-19.

“Stabat Mater” Ive Brkanovića, Od-do, 12 (55), 1983, 10.

Josip Štolcer Slavenski, Klavirska djela I (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 1), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 5-10.

Josip Štolcer Slavenski, Sa sela (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 11), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: K. Cizelj), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 4-8.

Josip Štolcer Slavenski, Duhački kvintet (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 1), predgovor notnom izdanju, Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1983, str. 5-10

Građa za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća. Josip Štolcer Slavenski, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 9-10, 1984, str. 240-257.

Milo Cipra. Kammermusik, u: ALLIHN, Ingeborg (ur.), Konzertbuch, Kammermusik A-G, Leipzig: VEB Deutscher Verlag für Musik, 1984, str. 406-410.

Josip Štolcer Slavenski, Gudački kvartet br. 1 (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 7), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: K. Cizelj), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1984, str. 4-12.

Josip Štolcer Slavenski, Gudački kvartet br. 3 (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 9), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1984, str. 6-10.

Razvojni kontinuitet hrvatske glazbe dvadesetih godina ovog stoljeća u kontekstu književno-teoretskog pojma povijesne avangarde, Sodobnost, 2, 1985, str. 206-213.

Dora Pejačević i povijesna avangarda hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća, u: VEBER, Zdenka (ur.), Dora Pejačević 1885-1923,  Našice: Samoupravna interesna zajednica kulture i tehničke kulture općine Našice, 1987, str. 1-11.

Zanemareno nasljeđe (Antun Vancaš, Milutin Polić, Ivo Parać, Ivo Prišlin, Stanislav Preprek, Milan Sachs, Krsto Odak, Petar Dumičić, Svetislav Stančić), ciklus emisija TV Zagreb, ožujak-svibanj 1987.

Dragotin Cvetko: Fragment glasbene moderne – iz pisem Slavku Ostercu, Ljubljana, SAZU, 1988. (recenzija), Arti musices, 19/2, 1988, str. 188-191.

Krsto Odak (1888-1965). Međunarodni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice rođenja, Arti musices, 19/2, 1988, str. 185-188.

Keine Zeit für Romantik. Die Komponistin im sudslawischen Raum, u: SPERBER, Roswitha, FELD, Ulrike (ur.), Komponistinen Dokumentation, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen gestern-heute e.V., 1989, str. 112 – 117.

Josip Štolcer Slavenski, Balkanofonija (=Josip Štolcer Slavenski Sabrana djela, Sv. 20), predgovor notnom izdanju (prijevod na engleski: V. Ivir i N. Šoljan), Zagreb-Beograd: Društvo skladatelja Hrvatske – Udruženje kompozitora Srbije, 1989, str. 5-14.

La crise de la musique contemporaine, Most, 3, 1991, str. 394-404.

30 godina MBZ-a. Prijedlog za fonoantologiju, u: LIPOVČAN, Srećko (ur.), XVI. Muzički biennale Zagreb 6.-12. 4. 1991, Zagreb: Muzičko informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1991, str. 64-72.

Izopćena glazba – skladatelji u diktaturama našeg stoljeća, Muzikološki kolokvij Centra za suvremenu glazbu iz Dresdena i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu, Dresden, 9-12. 1. 1993. Arti musices,  24/1, 1993, str. 121-122.

Aufbrüche der Musik im Südosten, u:  STANISLAWSKI, Ryszard, BROCKHAUS, Chrristoph (ur.). Europa, Europa. Das Jahrhundert der Avantgarde in Mittel- und Osteuropa, Bd. 2, Bonn: Stiftung Kunst und Kultur des Landes Nordheim-Westfalen, 1994, str. 225-230.

25. konvencija Američke udruge za unapređivanje slavenskih studija (AAASS). Što je hrvatsko u hrvatskoj glazbi – dijalog razlika. Muzikološki panel, Honolulu, 18.-22. 11. 1993, Arti musices, 25/1-2, 1994, str. 297-298.

Milku Kelemenu uz rođendan, u: Kolo Matice hrvatske, 4(152)/3-4, 1994.

Glasovirski opus Stjepana Šuleka, CD DK 5 05262 3, Zagreb: Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1995. (knjižica uz CD)

Methodische Grundsatzfragen der Kulturregion, u: H. LOOS, Helmut (ur.), Kulturregionen in der Mitte Europas, Chemnitz: Technische Universitat Chemnitz-Zwickau, 1995, str. 254-260.

Banned music: composers in the dictatorships of the 20th century, Dresden, 09.-12. 1. 1993, International review of the aesthetics and sociology of music, 27/2, 1996, str. 209-210.

Croatian Music Between the Wars, Hrvatski radio za Associated Broadcast Corporation (ABC), 1996.

Pouka uspomene – Lovro pl. Matačić. WAM, 2/6, 2000, str. 60-66.

Uloga povijesti nacionalnih glazbi u kontekstu nastave opće povijesti glazbe. Theoria, 2/2, 2000, str. 13-16.

Iz komornog opusa Stjepana Šuleka, u: BAČIĆ, Marcel (ur.),  Stjepan Šulek, o 15. godišnjici smrti, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2001, nepag.

Stjepan Šulek – the antiprogressive?, WAM, 3/10, 2001, str. 36-39.

Polifonija pripovjednog skladanja. U povodu knjige Viktora Žmegača Književnost i glazba. Vijenac, 243, 2003.

Was die Erinnerung lehrt, u: SEDAK, Eva (ur.), Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers, Zagreb: Fond L. & L. Matačić, 2003, str. 5-10.

“Dugi dan” Stjepana Šuleka. Dvadeset godina od rođenja i (gotovo) dvadeset od smrti, Cantus, 130, 2004, str. 15-18.

Hrvatska glazba prve polovine 20. stoljeća. www.culturenet.hr. Panorama/Glazba/20. stoljeće I, datum pristupa 14. 11. 2004. (i engleska verzija)

Pluralizam modernističkog stasisa. Uz koncert [29. travnja 2004] u ciklusu “Otkrića” za Europsku radijsku uniju (objavljeno i na engleskom jeziku), Zagreb: Hrvatska radio-televizija, 2004.

Silvio Foretić, u: SEDAK, Eva (ur.), Silvio Foretić, avangardist poslije avangarde, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004, nepag.

Međunarodno društvo za suvremenu muziku – sekcija Zagreb, u: SEDAK, Eva (ur.), HGZ – ISCM uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005, nepag.

“Zlatne dvadesete godine”, u: SEDAK, Eva (ur.), HGZ – ISCM uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005, nepag.

Boris Papandopulo, Milo Cipra, Ivan Brkanović. Tri Fragmenta, Cantus, 137, 2006, str. 15-19.

Papandopulijana, u: SEDAK, Eva (ur.), Papandopulijana, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006, str. 7-8.

“Igor Kuljerić … auditio – executio – compositio…” i Popis djela akademika Igora Kuljerića, u:  KOS, Koraljka (ur.), Igor Kuljerić 1938 – 2006. ( Spomenica preminulim akademicima), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2008, str. 9-20 i 21-39.

Violinski koncert Stjepana Šuleka (predgovor notnom izdanju), Zagreb: Fond Stjepan Šulek 2008.

(zajedno s Mladenom Tarbukom, Ivanom Supekom, i Marcelom Bačićem): Žuti zvuk, u: BAČIĆ, Marcel, SEDAK, Eva (ur.), Plava konjica. Almanah Plavi jahač i Projekt Plavi jahač Hrvatskoga glazbenog zavoda, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009, str. 263-288.

Dvjestotinjak kritika, stručnih i publicističkih naslova objavljenih u dnevnim i tjednim novinama i časopisima (Studentski list, Književnik, Vjesnik, Hrvatski tjednik, Telegram, Europski glasnik, Danas, Vijenac) te na Trećem programu Hrvatskog radija.

UREDNIČKI RAD

Knjige, brošure i note

Katalozi Muzičkog biennala Zagreb, Zagreb: Muzički biennale Zagreb, 1975 i 1977.

Članica uredništva Sabranih djela Josipa Štolcera Slavenskog, Zagreb, Beograd: Društvo hrvatskih skladatelja, …….. od 1985. do 1991. godine,

Skladateljske sinteze osamdesetih, suurednica Marija BOŽIĆ, Zagreb: Muzički biennale Zagreb, Muzički informativni centar Koncertne direkcije Zagreb, 1986.

Krsto Odak, život i djelo. Radovi s međunarodnog muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 20-22. listopada 1988, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo Hrvatski glazbeni zavod, 1997.

Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers (objavljeno još na engleskom, talijanskom i češkom jeziku jeziku), Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić, 2001.

Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.-1960. Radovi s muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, 13.-14. 12. 1996, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2004.

Johann Sebastian Bach, Das Wohltemperierte Clavier, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004.

Silvio Foretić, avangardist poslije avangarde, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2004.

HGZ-ISCM. Uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2005.

Marcel Bačić, Ordo inversus, (Klub HGZ-a, Projekt “Plavi jahač”), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Nikša Gligo, Odnos prema tekstu, (Klub HGZ-a, Projekt “Plavi jahač”), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Papandopulijana. Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Vladimir Biti, Duh kao (ne)milosrdna ruka vodilja, (Klub HGZ-a, Projekt “Plavi jahač”), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Zoran Kravar, Regresija u inovaciji, (Klub HGZ-a, Projekt “Plavi jahač”), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2006.

Nada Bezić, Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda uz 55. godišnjicu njegove obnove (1954-2009), Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009.

Plava konjica: Almanah Plavi jahač i Projekt Plavi jahač Hrvatskoga glazbenog zavoda, Zagreb: Hrvatski glazbeni zavod, 2009.

Živi Matačić, uz 110. obljetnicu rođenja Lovre pl. Matačića Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić, 2009.

NASTAVA PREDMETA:

Estetika glazbe od antike do 17. stoljeća

Glazba antike i srednjeg vijeka

Hrvatska glazba srednjeg vijeka

Glazba baroka, Estetika glazbe

 

email: tuxar@mahazu.hazu.hr

 

Glavna područja interesa:

1) Estetika glazbe

2) Hrvatska glazbena kultura od 16. do 19. stoljeća

3) Glazbene zbirke i arhivi u Hrvatskoj

4) Starija hrvatska glazbena terminologija

ŽIVOTOPIS

– rođen 1945. u Gornjem Kraljevcu, Čakovec, Hrvatska

Školovanje

– diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (anglistika, filozofija;

1970.) i Muzičkoj akademiji (MA) u Zagrebu (violončelo; 1972.)

– magistrirao 1978. na Muzičkoj akademiji i doktorirao 1990. (muzikologija) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

– 1974.-1976., specijalizirao iz muzikologije na Sveučilištu Sorbonne i na Ecole pratique des hautes études, Pariz, Francuska (stipendija Francuske vlade)

– 1986.-1988., studijsko-specijalistički boravak u Staatliches Institut für Musikforschung, Zapadni Berlin, Njemačka (Humboldtova stipendija)

Zaposlenja

– radio kao istraživač u Muzikološkom zavodu MA (1970.-80.) i u Zavodu za

muzikološka istraživanja HAZU (1980.-92.), sve u Zagrebu

– od 1992. izvanredni profesor (od 1998. redoviti, od 2003. u trajnom zvanju) muzikoloških predmeta (estetika glazbe, povijest glazbe, uvod u muzikologiju) na Odsjeku za muzikologiju MA Sveučilišta u Zagrebu

– 1997.-98. i 1998.-2000. prodekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

– 2004.-2009: pročelnik Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u

Zagrebu

Predavački rad

– na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za muzikologiju) predaje sljedeće kolegije: Estetika glazbe, Opća povijest glazbe (Glazba renesanse, Glazba baroka) i Povijest hrvatske glazbe (Hrvatska glazba srednjega vijeka)

– na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (Povijest glazbe, od 1994.; Uvod u studij hrvatske kulture, od 2008.) i na Pedagoškom fakultetu / Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Osijeku (Estetika glazbe; 1994.-2005.; 2009.-)

– držao predavanja iz povijesti hrvatske glazbene kulture i opće estetike glazbe na 22 sveučilišta u SAD-u (Orange, Dallas, Topeka, Lawrence, Kansas City, Berkeley, Stanford, Chicago, Houston), Australiji (Clayton-Melbourne), Južnoj Africi (Pretoria, Johannesburg, Durban, Stellenbosch), Kanadi (Toronto – 2), Irskoj (Dublin, Maynooth), Poljskoj (Varšava), Njemačkoj (Potsdam, München) i Italiji (Palermo)

Znanstveni i stručni rad

– objavio 162 stručna i znanstvena članka

– objavio 21 knjigu (6 kao autor, 5 kao prevoditelj, 10 kao urednik zbornika)

– uredio 19 knjiga

– sudjelovao aktivno na 106 simpozija (34 domaća i 72 inozemna)

– organizirao 13 znanstvenih skupova u Hrvatskoj, Španjolskoj i Italiji

– glavni istraživač projekta 213-0000000-1033 “Sređivanje i katalogizacija glazbenih arhiva i zbirki u Hrvatskoj” (Ministarstvo znanosti i tehnologije RH; 1991-2010)

– povremeni procjenitelj znanstvenih projekata za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Slovenije i Irish Research Council for the Humanities & Social Sciences (IRCHSS)

– pokretač i suosnivač (1992.) Hrvatskog muzikološkog društva (tajnik 1992.-1997.,

predsjednik 2001.-2006.)

– povremeni član povjerenstava za izbore u zvanja na Sveučilištima u Zagrebu, Splitu, te Kansas Cityju i Berkeleyu (SAD)

Urednički rad

– član redakcija znanstvenih časopisa: od 1980. International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, Zagreb (zamjenik glavnog urednika; od 2000. glavni urednik); od 1980. Arti Musices, Zagreb (1990-1997 glavni urednik); 1981-2002. Current Musicology, New York (corresponding editor); 1987-1991. Acta Musicologica, Basel; 1996-2005. The South African Journal of Musicology, Sunnyside (Overseas Panel); od 2006. De musica disserenda, Ljubljana

– glavni urednik serije “Indices collectiorum musicarum tabulariorumque

in Croatia” Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU

– urednik za glazbu Hrvatske enciklopedije (1996-2009.)

– voditelj izdavačke djelatnosti Hrvatskog muzikološkog društva u Zagrebu

BIBLIOGRAFIJA

KNJIGE:

1978.

Hrvatski renesansni teoretičari glazbe (JAZU: Zagreb) 133 str.

Ivan Mane Jarnović – hrvatski skladatelj, Zbirka radova (OGV-MIC: Osor-Zagreb) 243 str. (urednik).

1980.

Croatian Renaissance Music Theorists (MIC: Zagreb) 151 str.

Ivan Mane Jarnović – hrvatski skladatelj, II (OGV-MIC: Zagreb-Osor) 227 str. (urednik).

1983.

Luka i Antun Sorkočević (MIC-OGV: Zagreb-Osor) 248 str. (urednik).

1989.

Katalog muzikalija u Muzeju grada Splita / Catalogue of Music Manuscripts and Prints in the City Museum of Split (JAZU: Zagreb) 109 str.

1992.

Hrvatska glazbena terminologija u razdoblju baroka. Nazivlje glazbala i instrumentalne glazbe u hrvatskim tiskanim rječnicima od 1649. do 1742. Organografsko-povijesni i sociolingvistički aspekti, Hrvatsko muzikološko društvo – Muzički informativni centar, Zagreb, 1992, 674 + 32 str. priloga.

1993.

Musical Baroque, Western Slavs, and the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva, Hrvatsko muzikološko društvo-HAZU, Zagreb 1993, 316 (urednik)

Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. Svečani zbornik za Ivana Supičića / Essays in Honour of Ivan Supičić, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 1993, 288 (urednik).

1998.

Rani Zajc: Rijeka-Milano-Rijeka (1832.-1862.), Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka 1998, 167+xxviii (urednik).

Zagreb 1094-1994. Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura / Zagreb and Croatian Lands as a Bridge Between Central-European and Mediterranean Musical Cultures, Hrvatsko muzikološko društvo-HAZU, Zagreb 1998, 640 (urednik).

2000.

Kratka povijest hrvatske glazbe, Matica hrvatska, Zagreb 2000, str. 149.

Kratka povijest europske glazbe, Matica hrvatska, Zagreb 2000, str. 183.

Srednjovjekovne glazbene kulture na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana do početka 15. stoljeća / Mediaeval Musical Cultures on the Eastern and Western Adriatic Shores Until the Beginning of the 15th Century, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2000, 343 (urednik).

2002.

Sveučilište u Zagrebu / Muzička akademija 1922.-2002., Muzička akademija u Zagrebu, Zagreb 2002, str. 94. (urednik)

2003.

Mladi Zajc / Young Zajc: Beč / Vienna (1862.-1870.), Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2003, str. 207 (suurednik s V. Katalinić).

2004.

Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, Hrvatsko muzikološko društvo, zagreb 2004, str. 158 (suurednik s V. Katalinić).


ČL A N C I

1971.

1) From Metaphysical Irrationalism to Contemporary Empiricism, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (Zagreb), II/1: 77-87.

1972.

2) Od metafizičkog iracionalizma do suvremenog empirizma: jedan aspekt glazbe, Zvuk (Sarajevo), 115/116: 273-280.

1974.

3) Elementi antičkih i srednjovjekovnih teorija glazbe u djelu Federika Grisogona Bartolačića, Arti Musices (Zagreb), 5: 49-66.

1976.

4) De Musica Intehritate (1507) door Frederik Grisogono, Muziek-Mozaiek, Leuven, 1: 1-5.

5) Hrvatska glazbena terminologija u ‘Rječniku’ Fausta Vrančića (1595), Arti Musices (Zagreb), 7: 41-59.

6) Pavao Skalić (1534-1575) kao glazbeni pisac, u: Zbornik radova DHS (Zagreb), 1:21-23.

1977.

7) Pavao Skalić kao glazbeni pisac i njegov ‘Discursus Harmonicus’ (1559), Arti Musices (Zagreb), 8/2: 97-122.

8) Bedeutungstheorie in der Musik in ‘Irene, ovvero della bellezza’ (1599) von Miho Monaldi. Ein Beitrag zur Geschichte der semiologischen Doktrinen in der Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (Zagreb), VIII/2: 263-272.

1978.

10) Die kroatische Musikkultur, u: Musikschafen der Völker und Nationalitäten Jugoslawiens, MIC, Zagreb, 17-30.

1979.

14) Musique et politique à Dubrovnik à l’époque de Renaissance, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (Zagreb), X/1: 99-111.
–    isto na hrvatskom: Politika i glazba u renesansnom Dubrovniku, u: Zbornik radova o Pavlu Markovcu, JAZU, Zagreb, 99-109.
–    isto: Musique et politique à Dubrovnik à l’époque de la Renaissance, The Bridge, 3 (1991): 201-205.
–    isto: Musique et politique a Dubrovnik a l’époque de la Renaissance, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (Zagreb), 25/1,2 (1994): 191-202.

1980.

15) Hrvatska glazbena terminologija u ‘Blagu jezika slovinskoga’ (1649-1651) Jakova Mikalje, Arti Musices (Zagreb), 11/1: 5-35.

18) Kajkavska glazbena terminologija u ‘Dictionaru’ (1670) Jurja Habdelića, u: Glazbena baština naroda i narodnosti Jugoslavije od 16. do 19. stoljeća, Zagreb-Varaždin, I: 51-68.
– isto na engleskom: Kajkavian Music Terminology in Juraj Habdelić’s Dictionary (1670), u: isto, 171-188.

19) Pitanje Jarnovićeva identiteta, u: Ivan Mane Jarnović – hrvatski skladatelj, Zagreb-Osor, II: 15-25.
– isto na engleskom: The Question of Jarnović’s Identity, u: isto, 119-130.

1982.

24) Glazbeno-teoretski fragmenti dvaju hrvatskih autora srednjega vijeka: Hermana Dalmatinca i Petra Pavla Vergerija st., u: Zbornik radova IV. simpozija iz povijesti znanosti ‘Znanost u Hrvata u Srednjemu vijeku’, Zagreb, 97-107.

25) Musico-Theoretical Fragments by Two Medieval Scholars: Herman Dalmatinac and Petar Pavao Vergerije, Sr., International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (Zagreb), 13/1: 93-106.

27) Josip Hatze – dirigent, pedagog i kompozitor – u svjetlu novinskih prikaza 1901-1959, u: Josip Hatze – hrvatski skladatelj, MIC, Zagreb, 27-48.
– isto na engleskom: Josip Hatze – Conductor, Teacher and Composer – in the Light of Newspaper Reviews (1901-1959), u: isto, 161-183

28) Premijere Zajčevih glazbeno-scenskih djela u Beču u ogledalu kritike, u: Ivan Zajc – Zbornik radova, JAZU, Zagreb, 79-113.

1983.

30) Nazivlje glazbenog instrumentarija u ‘Gazofilaciju’ (1740) Ivana Belostenca, u: Varaždinski zbornik 1181-1981, Varaždin, 441-460.

31) Vijesti o tursko-osmanlijskoj glazbi u spisu ‘De Turcarum ritu et caeremoniis’ Bartola Djurdjevića (1506?-1566?), u: Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU, Zagreb, 679-691.

1984.

35) Prvi tragovi osmanlijske glazbene tradicije u našim krajevima, u: Zbornik trećeg programa Radio Zagreba, Zagreb, 9-10: 225-233.

1985.

36) New Musical Sources in Croatia (Yugoslavia), Acta Musicologica (Basel), LVII/I: 121-138.

37) Glazbeni arhiv samostana Male braće u Dubrovniku. Opći pregled fonda i popis ranih tiskovina, u: Samostan Male braće u Dubrovniku, 1235-1985, Zagreb-Dubrovnik, 665-773.

1986.

38) Gdje je i kada rodjen Ivan Mane Jarnović – III, Arti Musices (Zagreb), 17/1: 144-151.

39) Imprimés musicaux européens anciens et rares dans les archives croates, u: Les Croates et la civilisation du livre, Croatica Parisiensia (Paris), Presses de l’Université de Paris-Sorbonne, 1: 67-74.

1989.

40) Hrvatska glazbena terminologija u leksikografiji od 1649. do 1742. godine, u: Glazbeni barok u Hrvatskoj, Osor, 70-80.

1990.

42) On Early Reports about Turkish Music Culture in the Writings of Some Late-Renaissance Humanists, u: Atti del XIV Congresso della Società Internazionale di Musicologia, EDT, Torino, III: 17-26.

43) Dalmatia in the 16th Century and Music in its Theatre, u: Il Diletto della scena e dell’armonia. Teatro e musica nelle Venezie dal ‘500 al ‘700, Minelliana, Rovigo, 71-89 (koautor).

45) Musical Collections and Archives in Dubrovnik. General Review, Manuscripts and Prints from 1600 to 1900, u: Fonti musicali in Italia, 4, Rim 1990, 7-30 (koautor s V. Katalinić).

1991.

46) Musikwissenschaft, Kulturwissenschaft und Musikkulturarchäologie: Der Sonderfall der kroatischen Länder vom 16. bis zum 18. Jahrhundert, u: Musikwissenschaft als Kulturwissenschaft. Festschrift zum 65. Geburtstag von Hans-Peter Reinecke (= Perspektiven zur Musikpädagogik und Musikwissenschaft), Gustav Bosse Verlag, Regensburg, 59-64.
– isto na hrvatskom: Muzikologija, znanost o kulturi i arheologija glazbene kulture. Poseban slučaj: hrvatske zemlje od 16. do 18. stoljeća, Arti Musices (Zagreb), 22/2: 201-205.

47) Prvi europski spomen naziva trompetta u Dubrovniku 1302. godine, Arti Musices (Zagreb), 22/1: 95-96.

48) Reception of Italian Musical Culture in the Croatian Lands between 1500 and 1800, u: Itinerari di idee, uomini e cose fra Est ed Ovest europeo, Atti del Convegno Internazionale (ur. Marialuisa Ferrazzi), Aviani Editore, Udine, 387-394.

52) Cataloghi di fondi musicali italiani. Sv. 10: E. Negri, Il fondo musicale Malspina nell’Archivio di stato di Verona; sv. 11: F. Passadore, Il fondo musicale dell’archivio capitolare della cattedrale di Adria; sv. 12: F. Ferrarese – C. Gallo, Il fondo musicale della biblioteca capitolare del duomo di Treviso; sv. 13: S. de Sanctis – N- Nigris, Il fondo musicale dell’I.R.E.: Istituzioni di ricovero e di educazione di Venezia, recenzije u: Arti Musices (Zagreb), 22/1: 116-119.

54) Music and Bourgeois Thought in Philosophical Dialogues of the Ragusan “Accademia dei Concordi”, u: Il teatro musicale del Rinascimento e del Barocco. Tra Venezia, Regione Giulia e Dalmazia: idee accademiche a confronto, Circolo della cultura e delle arti, Trst, 9-14.

1992.

55) Ten Centuries of Croatian Music, u: Croatian Music Circle – MIDEM 1992, MIC, Zagreb, 5-10.

56) Croatian 16th-Century Music Writers – A Bridge between East and West, u: Essays in Honor of Claude V. Palisca, Festschrift Series No. 11, ed. by Nancy Kovaleff Baker and Barbara Russano Hanning, Pendragon Press, Stuyvesan, New York, 129-142.

57) Music Research Libraries, Archives and Collections in Croatia, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music  (Zagreb), 23/2: 119-140.
– isto na hrvatskom: Glazbene zbirke i arhivi u Hrvatskoj, Arti musices, 24/1: 3-26.

61) Giuseppe Tartini i Josip Mihovil Stratico, Muzikološki zbornik (Ljubljana), XXVIII: 59-62.

62) La terminologia musicale nei dizionari di Faustus Verantius (1595) e di Jacobus Micalia (1649-1651), u: Musica e cultura delle accademie nei centri di Alpe-Adria 1550-1650, Asolo.

1993.

64) Glazbena kultura hrvatskih zemalja u razdoblju baroka, u: Od svagdana do blagdana – Katalog izložbe ‘Barok u Hrvatskoj’, MUO, Zagreb, 108-121.
– isto na engleskom: Musical culture in Croatian lands in the Baroque period, u: From Everyday to Holidays – Baroque in Croatia, ista paginacija).

65) Some Historical and Socio-Cultural Determinants Concerning the Place and Role of Western Slavs in European Musical Baroque, u: Musical Baroque, Western Slavs and the European Cultural Communion, HMD-HAZU, Zagreb, 21-28.
–    isto na hrvatskom: Neke povijesne i društveno-kulturne odrednice mjesta i uloge zapadnih Slavena u europskom glazbenom baroku, u: isto (Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva), HMD-HAZU, Zagreb, 167-174.
–    isto: The Musical Baroque and Western Slavs, u: Music, Politics, and War – Views from Croatia, ur. S. Pettan, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb 1998, 55-63.

67) Prema identifikaciji četiriju dosad nepoznatih kasnijih opusa Tomasa Cecchinija iz 1623, 1627, 1630. i 1634. godine, Arti musices, 24/1: 91-97.

1994.

70) Stage Music, Italian Opera Performances, and Librettos in Dubrovnik from 1670’s to 1800, u: Giovanni Legrenzi e la Cappella Ducale di San Marco, Atti dei convegni internazionali di studi, Venezia, 24-26 maggio 1990 – Clusone, 14-16 settembre 1990, a cura di Francesco Passadore e Franco Rossi, Leo S. Olschki, Firenze 1994, 207-213.

71) Djela hrvatskih kompozitora 18. stoljeća u glazbenim arhivima Kraljevine Švedske, Arti musices (Zagreb), 25/1,2 (1994): 231-237.

74) The Madrigal. Destiny of a Form in Croatian Musical Culture, u: Il madrigale oltre il madrigale, Atti del IV Convegno internazionale sulla musica italiana nel secolo XVII, A.M.I.S., ur. A. Colzani-A. Luppi-M. Padoan, Como 1994, 49-58.

1995.

75) Writers on Music in the Croatian Lands in the Period 1750-1820: A Preliminary Review of Personalities, Topics and Social Milieus, u: Off-Mozart. Glazbena kultura i “mali majstori” srednje Europe 1750.-1820., ur. V. Katalinić, HMD-HAZU, Zagreb 1995, 167-179.

76) Hrvatska glazbena terminologija u Dizionario Italiano-Latino-Illirico Ardelia Della Belle (Mleci, 1. izd. 1728): Nazivlje glazbala i instrumentalne glazbe, u: Dani hvarskog kazališta – Hrvatska književnost 18. stoljeća, Književni krug, Split 1995, 267-280.

77) Music Writers, Theorists and Lexicographers of Mediterranean Croatia in the c.1500-c.1800 Period, u: Actas del XV Congreso de la Sociedad Internacional de Musicologia, Revista de Musicologia (Madrid), XVI/3 (1993): 1407-1415.

1996.

81) Croatian, Latin and Italian Musical Terminology in the Dictionary ’Blago jezika slovinskoga’ (Loreto-Ancona, 1649-1651) by Jacobus Micalia, u: Musica, scienze e idee nella Serenissima durante il Seicento, Atti del Convegno internazionale di studi, Venezia 1993, ur. F. Passsadore-F. Rossi, Edizioni Fondazione Levi, Venecija 1996, 269-283.

82) Ladislav Šaban – Istraživanje glazbenih zbirki i arhiva u Hrvatskoj, Kaj, 1-2 (1996): 55-58.

86) The Arrangement and Cataloguing of Music Collections in Croatia, u: Cultural Research in Europe 1996, Boekman Foundation & Circle, Amsterdam 1996, 205-206.

87) Pregled rukopisnih i tiskanih muzikalija u franjevačkom samostanu u Koprivnici, Podravski zbornik 1996, Muzej grada Koprivnice, Koprivnica 1996, 105-110.

1997.

94) Počeci hrvatske glazbe, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. 1, AGM, Zagreb 1997, 561-568.
–    isto na engleskom: The First Centuries of Croatian Music, u: Croatia in the Early Middle Ages. A Cultural Survey, ur. Ivan Supičić, Ph. Wilson, London 1999, 561-568.
–    isto na francuskom: Les débuts de la musique croate, Croatie. Trésors de la Croatie ancienne des origines à la fin du XIIe siècle, ur. Ivan Supičić, Somogy Editions d’art, Paris 1999, 561-568.

95) Za i protiv Hanslicka. Glazbena teorija i praksa u Zagrebu od 1890. do 1918., u: Fin de siècle Zagreb-Beč, ur. D. Barbarić, Školska knjiga, Zagreb 1997, 171-194.
– isto na njemačkom: Für und gegen Hanslick. Musiktheorie und –praxis in Zagreb von 1890 bis 1918, u: Ambivalenz des Fin-de-siècle: Wien-Zagreb, ur. Damir Barbarić-Michael Benedikt, Böhlau Verlag, Beč-Köln-Weimar 1998, 172-198.

96) Music by Eighteenth-Century German and Austrian Composers Preserved in Venetian Dalmatia and Dubrovnik. Differences and Similarities, u: Relazioni musicali tra Italia e Germania nell’età barocca / Deutsch-italienische Beziehungen in der Musik des Barock, Atti del VI Convegno internazionale sulla musica italiana nei secoli XVII-XVIII, A.M.I.S., Loveno di Menaggio (Como), Como 1997, 447-461.
– isto na hrvatskom: Djela njemačkih i austrijskih glazbenika 18. stoljeća sačuvana u Dalmaciji i Dubrovniku. Razlike i sličnosti, Arti musices (Zagreb), 28/1-2 (1997): 35-46.

97) Les éditions rares de Mozart – jusqu’en 1815 – conservées en Croatie, u: Mozart: Les chemins de l’Europe. Actes du Congrès de Strasbourg 14-16 octobre 1991, ur. Brigitte Massin, Editions du Conseil de l’Europe, Strasbourg 1997, 179-187.

98) Hrvatski isusovački barokni rječnici kao izvor glazbene terminologije, u: Glasbeni barok na Slovenskem in evropska glasba / Baroque Music in Slovenia and European Music, SAZU, Ljubljana 1997, 171-177.

99) Tekstovi glazbenoteorijskog karaktera u hrvatskim zemljama od Mihaela Šiloboda-Bolšića (1760.) do Džona Rastića (1816.), Dani hvarskog kazališta. Hrvatska književnost uoči preporoda, Književni krug, Split 1997, 581-588.

1998.

103) Aristotelova ideja zabavnog u glazbi: povijesna jezgra psihologijskog, društvenog i estetičkog liberalizma u glazbi?, Arti musices (Zagreb), 29/1 (1998): 5-11.
– isto na slovenskom: Aristotelova ideja zabavnega v glasbi: zgodovinsko jedro psihološkega, družbenega in estetskega liberalizma v glasbi?, Varia musicologica, Ljubljana.

104) Eduard Hanslick, Franjo Ks. Kuhač et Alii and the “National-International” Relationship in the Croatian Fin-de-Siècle Musical Culture, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music  (Zagreb), 29/2 (1998): 155-164.

105) Europska glazba u razdoblju između 1840. i 1862., u: Rani Zajc: Rijeka-Milano-Rijeka (1832.-1862.), HNK I. pl. Zajca, Rijeka 1998, 75-82.
– isto na engleskom: European Music in the Period Between 1840 and 1862, in: Early Zajc: Rijeka-Milan-Rijeka (1832-1862), Croatian National Theatre Ivan pl. Zajc, Rijeka 1998, 153-161.

106) Nine Centuries of Musical Zagreb at the Meeting-Point of the Mediterranean and Central Europe: A Sketch for a Sketch, u: Zagreb 1094-1994. Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura / Zagreb and Croatian Lands as a Bridge between Central-European and Mediterranean Musical Cultures, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 1998, 27-34.

107) Srednjovjekovne glazbene kulture na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana do početka 15. stoljeća / Mediaeval Musical Cultures on the Eastern and Western Shores of the Adriatic Until the Beginning of the 15th Century, Split, 21.-24. 05. 1997, Arti musices (Zagreb), 29/1 (1998): 104-106.

109) Glazba u djelu Izbor dugoványh vszakoverztnéh za haszen, y razveszelénye szluséchéh (1821.) Tome Mikloušića, Arti musices (Zagreb), 29/2 (1998): 231-242.

1999.

114) Late 18th and Early 19th Century Diffusion of the First Viennese School Music in Croatian Lands: Factography and Some Socio-Cultural Aspects, u: Glazba, riječi i slike / Music, Words and Images. Svečani zbornik za Koraljku Kos, ur. Vjera Katalinić – Z. Blažeković, HMD, Zagreb 1999, 195-209.

118) Ivan Belostenec, Gazophylacium – Terminologija vokalne glazbe, u: Lepoglavski zbornik 1998., Lepoglava 1999, 39-66.

2000.

119) An Outline for a Chronology of the Musical Theatre in Croatia from the 12th to the 18th Century, Zbornik ob jubileju Jožeta Sivca / Essays Presented to Jože Sivec, Slovensko muzikološko društvo, Ljubljana 2000, 151-160.
– isto na hrvatskom: Skica za kronologiju glazbenog kazališta u Hrvatskoj od 12. do 18. stoljeća, u: Krležini dani u Osijeku 1998. Hrvatska dramska književnost i kazalište u europskom kontekstu, HAZU-HNK u Osijeku-Pedagoški fakultet, Osijek, prir. N. Batušić i B. Senker, Osijek 2000, 136-143.

124) Renesansni teoretici i pisci o glazbi, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. II, Školska knjiga, Zagreb 2000, 721-727.

2001.

125) Popularno glazbeno kazalište od Ivana pl. Zajca do Alfija Kabilja: 140 godina musicala u Hrvatskoj?, u: Krležini dani u Osijeku 1999. Hrvatska dramska književnost i kazalište. Inventura milenija, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU – HNK u Osijeku – Pedagoški fakultet, Osijek 2001.

2002.

126) Le cappelle musicali in Split (Spalato) and Dubrovnik (Ragusa) in the 18th Century – Repertoires, Cultural Missions, and Social Importance, u: Barocco padano 1. Atti del IX Convegno internazionale sulla musica sacra nei secoli XVII-XVIII,  Brescia 1999, ur. Alberto Colzani – Andrea Luppi – Maurizio Padoan, A.M.I.S., Como 2002, 361-377.

2003.

127) Rane tiskovine u glazbenoj zbirci Uršulinskog samostana u Varaždinu, u: 300 godina Uršulinki u Varaždinu, ur. E. Vargović i K. Đuran, Zagreb-Varaždin 2003, 171-191.

128) Premijere Zajčevih glazbenoscenskih djela u Beču u ogledalu kritike – II. dio, u: Mladi Zajc / Young Zajc, Beč/Vienna, 1862-1870, ur. V. Katalinić i S. Tuksar, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2003, 25-39.

– isto na engleskom: First Performances of Zajc’s Stage Works in Vienna as Reflected in Criticism – Part II, u: Mladi Zajc / Young Zajc, Beč/Vienna, 1862-1870, ur. V. Katalinić i S. Tuksar, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 2003, 129-145.

129) Operna libreta tiskana između 1760-ih i 1860-ih, sačuvana u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, u: Krležini dani u Osijeku 2002. Žanrovi u hrvatskoj dramskoj književnosti i struke u hrvatskom kazalištu, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta HAZU – HNK u Osijeku – Pedagoški fakultet, Osijek 2003, 75-88.

130) Glazbena kultura Hrvata u ranom srednjem vijeku; Glazbena kultura hrvatskih gradova; Osobe: skladatelji, učenjaci, svirači i pjevači, u: Povijest Hrvata. Knj. 1: Srednji vijek, ur. F. Šanjek, Školska knjiga, Zagreb 2003, 306-310, 477-486.

131) Glazbeni pisci i teoretičari, u: Hrvatska i Europa. Barok i prosvjetiteljstvo, sv. III, Školska knjiga, Zagreb 2003, 735-742.

2004.

132) The Composers of Lombardy and the Po Valley and the Preserved Repertories of the 17th and 18th-Century Split «Cappella Musicale», u: Barocco padano 3. Atti dell’ XI Convegno internazionale sulla musica italiana nei secoli XVII-XVIII, Brescia 2001, ur. Alberto Colzani – Andrea Luppi – Maurizio Padoan, A.M.I.S., Como 2004, 179-197.

133) Music, Academies and Learned Societies in the Croatian Lands from the 16th to the 18th Centuries, Zbornik 300 let Academia Philharmonicorum Labacensium 1701-2001,  SAZU, Ljubljana 2004, 179-193.
– isto na hrvatskom: Glazba, akademije i učena društva u hrvatskim zemljama od 16. do 1¸8. stoljeća, Arti musices, 35/1 (2004), 3-18.

134) «Die Geburt der Musik aus dem Geiste des Volkes»: The Construction of the Idea of National Music in Franjo Ksaver Kuhač’s (1834-1911) Historiography – Slavic vs. German vs. Italian, Musica e storia, Venecija, XII/3 (2004), 563-589.

136) Kroatische Kunstmusik und ihr Verhältnis zum mitteleuropäischen Raum, Muzikološki zbornik / Musicological Annual, Ljubljana 2004, XL/1-2, 175-186.

2005.

139) Franciscans and the Musical Heritage of the Ancient Republic of Ragusa (Dubrovnik), u: Plaude turba paupercula – Franziskaner Geist in Musik, Literatur und Kunst, Konferenzbericht, ur. Ladislav Kačic, Slavisticky ustav jana Stanislava SAV, Bratislava 2005, str. 257-269.

141) Neke glazbenofilozofijske teme u djelu Miha Monaldija, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 2005, XXXI/61-62, str. 115-128.

142) Les théoriciens de la musique à l’epoque de la Renaissance, u: Croatie. Trésors du Moyen Age et da la Renaissance (XIIIe-XVIe siècle, La Croatie et l’Europe, ur. E. Hercigonja i I. Supičić, HAZU-Somogy-Školska knjiga, Zagreb-Pariz, sv. II, str. 645-651.

2006.

143) Ideja i praksa virtuoziteta u glazbenom izvoditeljstvu u prvoj polovini 19. stoljeća, u: Ivan Padovec (1800-1873) i njegovo doba, Radovi s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Zagrebu i Varaždinu 28-30. 9. 2000, ur. V. Katalinić & S. Majer-Bobetko, serija: Muzikološki zbornici br. 12, Hrvatsko muzikološko društvo, Zagreb 2006, str. 9-16.

2007.

145) On Music Culture of Dalmatia between the Sixteenth and the Eighteenth Centuries, u: On Bunker’s Hill. Essays Offered in Honor of Bunker Clarke, ur. William A. Everett i Paul Laird, Detroit Monographs in Musicology/Studies in Music, br. 50, Harmonie Park Press, Sterling Heights (MI) 2007, str. 169-178.

146) Božidar Kunc između skladateljstva, pijanizma i operne korepeticije, u: Božidar Kunc (1903.-1964.). Život i djelo, ur. K. Kos i S. Majer-Bobetko, HMD, Zagreb 2007, str. 53-62.

2008.

148) The Presence of Italian Music in the Croatian Lands in the 1600-1800 Period – A General Survey, Early Music – Context and Ideas II, Institute of Musicology, Jagiellonian University, Kraków 2008, 372-388.

2009.

152) The idea of „national“ in Croatian 19th-century musical culture, u: Muzykolog wobec świadectw źródłowych i dokumentów / The musicologist and source documentary evidence. Księga pamiątkowa dedykowana professorowi Piotrowi Poźniakowi w 70. rocznicę urodzin / A Book of essays in honour of Professor Piotr Poźniak on his 70th birthday, ur. Zofia Fabiańska – Jakub Kubieniec – Andrzej Sitarz – Piotr Wilk, Musica Iagellonica, Kraków 2009, 699-717.

153) Josip Andreis i njegovo djelo Uvod u glasbenu estetiku (Zagreb 1944.), Arti musices, 40/1,2 (2009), 135-167.

154) Renaissance Music Writers Originating from Croatian Lands, u: Croatia in the Late Middle Ages and the Renaissance. A Cultural Survey, Philip Wilson Publishers – Školska knjiga, London-Zagreb 2008, 721-727.

2010.

156) Zur Musikkultur Dalmatiens zwischen dem 16. und 18. Jahrhundert, u: Dalmatien als europäischer Kulturraumaum. Beiträge zu den Internationalen wissenschaftlichen Symposien „Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese (Bonn, 6-10. Oktober 2003) und „Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums (Bonn, 9-13. Oktober 2006), ur. Wilfried Potthoff – Aleksandar Jakir – Marko Trogrlić – Nikolaos Trunte, Filozofski fakultet u Splitu – Odsjek za povijest, Split 2010, str. 567-581.

157) Rudolf Matz, u: Zbirka Margite i Rudolfa Matza, Muzej grada Zagreba, Zagreb 2010, 113-119.

© 2016 Muzička akademija Sveučilište u Zagrebu

error: Content is protected !!
Visit Us On FacebookVisit Us On Google PlusVisit Us On YoutubeVisit Us On Twitter