O ODSJEKU
Studij kompozicije organiziran je kao petogodišnji studij od samog utemeljenja Muzičke akademije u Zagrebu, 1921. godine. Znamenite skladateljske osobnosti poput Blagoja Berse, Krste Odaka, Franje Dugana, Mila Cipre, Borisa Papandopula, Milka Kelemena, Stjepana Šuleka, Stanka Horvata, Marka Ruždjaka i mnogih drugih, djelovale su kao pedagozi na ovoj ustanovi, te odgojile plejadu vrsnih skladatelja. Odsjek je tako i međunarodno prepoznat kao centar izvrsnosti u području kompozicije i glazbene teorije.

O STUDIJU
1. Kompozicija
Na integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Kompozicije u predmetima Osnove kompozicije, Kompozicija s instrumentacijom (modul Kompozicija), Primijenjena kompozicija (smjer Primijenjena kompozicija) te Elektronička kompozicija i Tehnike elektroničke glazbe (smjer Elektronička kompozicija) stječu se znanja i umijeća za samostalni umjetnički rad na području glazbenog stvaralaštva. U predmetima Tehnike elektroničke glazbe, Tehnike primijenjene glazbe, Osnove elektroničke glazbe, Harmonija, Polifonija, Glazbeni oblici i stilovi, Aspekti suvremene glazbe, Glazbena informatika i Solfeggio stječu se teorijska i praktička znanja koja produbljuju i proširuju razumijevanje stvaralačkih procesa u glazbi. Obvezni predmeti Klavir, Dirigiranje, Sviranje partitura i Povijest glazbe, dopunjeni osnovnim znanjima iz likovne kulture, upotpunjuju skladateljski profil studenta. U izbornim sadržajima mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja kao i predmeti koji donose nove sadržaje. Izborni modul pedagoških predmeta uvodi studente u osnovna teorijska i praktička znanja iz glazbene pedagogije. Studij završava polaganjem svih propisanih ispita, izradom diplomskog rada te ispita na kojemu se, pred povjerenstvom, izvodi i predstavlja završni rad – skladateljsko djelo nastalo u posljednjoj godini studija. Posebna pozornost pridaje se nastavi kompozicije koja se izvodi individualno. Studentima je također omogućen rad u elektroničkom studiju koji je središnje mjesto tijekom izučavanje glazbenih tehnologija i specifičnih usmjerenja budućih skladatelja elektroničke i primijenjene glazbe. Elektronički studio opremljen je najsuvremenijom opremom za sintezu i oblikovanje zvuka, snimanje, glazbenu produkciju te interaktivne izvedbe elektroničkih djela uporabom Kyma platforme. Jednako tako Odsjek pridaje veliku važnost javnim izvedbama studentskih radova tijekom cijelog studija. Završne radove u obliku orkestralnih kompozicija javno izvode orkestri Zagrebačke filharmonije, Simfonijski orkestar HRT te Simfonijski orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

2. Teorija glazbe
Na integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Teorija glazbe stječu se osnovna te napredna znanja i umijeća u području tzv. teorijskih glazbenih predmeta Solfeggia, Harmonije, Polifonije, Dirigiranja, Osnova kompozicije, Glazbenih oblika i stilova, Povijesti glazbe te praktičnih disciplina Klavira, Sviranja partitura i Zbora. Modul pedagoških predmeta uvodi studente u teorijska i praktička znanja u području glazbene pedagogije. U izbornim sadržajima, mogu se birati predmeti koji produbljuju ili proširuju stečena znanja, kao i predmeti koji donose nove sadržaje. Studij završava polaganjem svih propisanih ispita te polaganjem diplomskog ispita na kojemu se, pred povjerenstvom, javno brani diplomski rad.

KOMPETENCIJE KOJE SE STJEČU STUDIJEM
Završetkom Integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Kompozicije magistar/magistra muzike može djelovati kao samostalan umjetnik na području glazbenog stvaralaštva, što, uza skladanje, uključuje orkestriranje i aranžiranje. Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave te obavljati ostale prikladne glazbene aktivnosti. U profesionalnim umjetničkim kućama može biti korepetitor baleta ili zbora. Uza završen pedagoški modul, osposobljen je za rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama kao nastavnik glazbeno-teorijskih predmeta. Može djelovati i kao samostalni umjetnik na području glazbenog stvaralaštva. Završetkom Integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Teorija glazbe magistar/magistra teorije glazbe osposobljen je za rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama kao nastavnik glazbeno-teorijskih predmeta.
Može voditi amaterske zborove, orkestre i slične sastave, te promicati i druge prikladne glazbene aktivnosti. Na širem području glazbene industrije može raditi u glazbenom izdavaštvu (računalna notacija, redakcija, uredništvo), glazbenoj produkciji i distribuciji, glazbenom menadžmentu te u medijima, primjerice kao urednik, izvjestitelj ili voditelj.

PROFESORI
prof. art. Berislav Šipuš, PROČELNIK

  • Aspekti suvremene glazbe
  • Kompozicija s instrumentacijom

prof. art. Ante Knešaurek, ZAMJENIK PROČELNIKA

  • Harmonija
  • Harmonija na klaviru

prof. art. Srećko Bradić

  • Glazbeni oblici i stilovi
  • Kompozicija s instrumentacijom
  • Osnove kompozicije

prof. art. Dalibor Bukvić

  • Harmonija
  • Harmonija na klaviru

prof. art. Srđan Dedić

  • Glazbeni oblici i stilovi
  • Osnove kompozicije

prof. art. Frano Đurović

  • Solfeggio
  • Poznavanje instrumenata
  • Glazbeni oblici i stilovi
  • Primijenjena kompozicija

prof. art. Olja Jelaska

  • Harmonija
  • Polifonija
  • Uvod u instrumentaciju

prof. art. Vjekoslav Nježić

  • Polifonija
  • Glazbena informatika
  • Stvaranje zvuka i glazbe računalnim programiranjem
  • Elektronička kompozicija
  • Glazbena produkcija

prof. art. Krešimir Seletković

  • Polifonija
  • Instrumentacija
  • Glazbena produkcija
  • Kreativni laboratorij

prof. art. Zlatko Tanodi

  • Elektronička kompozicija
  • Primijenjena kompozicija
  • Osnove elektroničke glazbe

prof. art. Mladen Tarbuk

  • Kompozicija s instrumentacijom

v. pred. Vesna Nicole Klarić

  • Solfeggio

doc. Tomislav Oliver

  • Sviranje partitura
  • Glazbeni oblici i stilovi
  • Aspekti suvremene glazbe

doc. Danijel Legin

  • Glazbeni oblici i stilovi

ass. Tibor Szirovicza

  • Harmonija
  • Harmonija na klaviru
  • Priređivanje za ansamble
  • Glazbena informatika

ZAHTJEVI NA RAZREDBENOM ISPITU
A. PISMENI ISPIT:
1) Teorija:
• Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu.
• Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način.
• Melodijski intervali – uzlazno i silazno.
• Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu.
• Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati.
• Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama.
• Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja.
2) Diktat:
a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakog trajanja, u intervalima do decime, u rasponu od velikog C do c3.
b) Zapis harmonijskih intervala do decime, na zadanom tonu uzlazno ili silazno. Zadani tonovi su u rasponu od maloga c do c2.
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu uzlazno u rasponu od maloga c do c2.
d) Jednoglasni meloritamski diktat: primjer iz bečke klasike ili romantizma.
e) Dvoglasni diktat – primjer volkalno-polifonog tipa iz baroka (za Solfeggio A2).
f) Troglasni diktat – primjer instrumentalno-polifonog tipa (za Solfeggio A3).
g) Diktat na jednom tonu: primjer složenije ritamske strukture (za Solfeggio A3).

3) Harmonija:
a) Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom dijatonskih i kromatskih modulacija.
b) Četveroglasna harmonizacija zadanoga soprana s mjestimičnom primjenom dijatonskih i kromatskih modulacija.
c) Harmonijska analiza kraćeg primjera iz literature.
d) Dovršenje predloženoga započetog četveroglasnog odlomka u zadanom minimalnom opsegu (trajanju) – za studij kompozicije.
4) Kontrapunkt:
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu kombinaciju vrsta.
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum.

B. PRAKTIČAN ISPIT
1) Solfeggio
a) Pjevanje s lista – primjer iz glazbene literature baroka ili bečke klasike.
b) Pjevanje s lista – primjer u C ključu (alt ili tenor) iz glazbene literature XVI. st. (za Solfeggio A3)
2) Harmonija
a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme.
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme.
3) Klavir
a) J. B. Cramer: jedna etida, ili etida slične težine ili teža
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita, ili Engleska suita ili Preludij i fuga
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (K. V. 332 F-dur, K. V. 311 D-dur, K. V. 333 B-dur ili K. V. 284 D-dur).

NAPOMENA: Kandidati za studij kompozicije trebaju priložiti partiture vlastitih skladbi u pet primjeraka te osigurati njihovu zvučnu prezentaciju (snimku izvedbe ili simulaciju).

TKO SE MOŽE PRIJAVITI NA NATJEČAJ ZA UPIS NA STUDIJ?
Pravo prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka imaju pristupnici koji imaju završenu srednju školu u trajanju od četiri godine, te obvezno moraju položiti ispite obveznog dijela Državne mature na osnovnoj (B) razini (hrvatski i strani jezik, matematika). Stranim državljanima, državljanima EU i osobama koje nisu završile srednjoškolsko obrazovanje u RH, priznaje se položeni ispit službenog jezika države u kojoj su završili srednjoškolsko obrazovanje.
Svjedodžbe koje nisu izdane u Republici Hrvatskoj moraju proći proces priznavanja u Odjelu za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa.
Na prvoj godini integriranog sveučilišnog studija upisuju se obavezni i izborni predmeti. Student u pravilu upisuje 30 ECTS u semestru.

FAKULTATIVNI PREDMET
Na svakoj godini studija može se upisati po jedan fakultativni predmet sa drugih sastavnica Sveučilišta iz umjetničkog i/ili društveno-humanističkog područja.

INTEGRIRANI SVEUČILIŠNI STUDIJ – KOMPOZICIJA
http://www.muza.unizg.hr/studiji/kompozicija/

INTEGRIRANI SVEUČILIŠNI STUDIJ – TEORIJA GLAZBE
http://www.muza.unizg.hr/studiji/teorija-glazbe/


AKADEMSKI KALENDAR – DATUMI ODRŽAVANJA ISPITA PROVJERA


PRAVILNIK O POSTUPKU UTVRĐIVANJA RANG-LISTE PRIJAVLJENIH PRISTUPNIKA ZA UPISE U I. GODINU INTEGRIRANIH PREDDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJSKIH PROGRAMA


RADIONICE:

POZIV UČENICIMA SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA
Pozivaju se zainteresirani učenici četvrtog razreda srednjih glazbenih škola koji imaju namjeru pristupiti prijemnom ispitu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu za studije Kompozicije, Teorije glazbe, Dirigiranja, Muzikologije, Čembala i Orgulja na
Seminar iz harmonije i harmonije na klaviru
18.2.2023., subota, od 10 – 13 te od 14 – 17 sati u zgradi Muzičke akademije u sobi 339

Seminar je besplatan.
Zbog ograničenog broja sudionika Seminara, ulaz će biti omogućen samo učenicama i učenicima koji žele pristupiti Prijemnom ispitu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a prednost će imati one učenice i oni učenici koji su maturanti u svojim srednjim glazbenim školama.
Prijave za seminar poslati na adresu elektroničke pošte pročelnika Prvog odsjeka, prof.art. Berislava Šipuša, do 1.2.2023. : sipus@hds.hr i na ante.knesaurek@gmail.com
Voditelj seminara je prof. art. Ante Knešaurek.


POZIV UČENICIMA SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA
Radionica iz solfeggia
Prikaz razredbenog ispita za instrumentalne odsjeke, odsjek za pjevanje i odsjek za muzikologiju
4.2.2023., subota, od 10 do 11:30 sati, u dvorani Stančić 439 (4 kat)
Radionica je besplatna i prijave nisu potrebne.
Voditeljica radionice je prof. Vesna Nicole Klarić.


POZIV UČENICIMA SREDNJIH GLAZBENIH ŠKOLA
Pozivaju se zainteresirani učenici viših razreda srednjih glazbenih škola koji imaju namjeru pristupiti prijemnom ispitu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu za studije Kompozicije, Teorije glazbe, Dirigiranja, Muzikologije, Čembala i Orgulja na

Seminar iz polifonije
4. 2.2023., subota, od 12 – 16 sati , u sobi 326, 3.kat
Radionica je besplatna.
Zbog ograničenog broja sudionika Seminara , ulaz će biti omogućen samo učenicama i učenicima koji žele pristupiti Prijemnom ispitu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a prednost će imati one učenice i oni učenici koji su maturanti u svojim srednjim glazbenim školama
Prijave za seminar poslati do 20.1.2023. na adresu elektroničke pošte pročelnika Prvog odsjeka.
Voditelj radionice je red. prof. art. Vjekoslav Nježić.


 

© 2016 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Visit Us On FacebookVisit Us On Youtube