DAN OTVORENIH VRATA ODSJEKA ZA MUZIKOLOGIJU ODRŽAVA SE
U SUBOTU, 22. SIJEČNJA 2022. U 13 sati

– u učionici 339 Muzičke akademije, Trg Republike Hrvatske 12, Zagreb (ulaz uz predočenje COVID-potvrde)
i istodobno na Skypeu: https://join.skype.com/N3xRR2OwhyrB

Odsjek za muzikologiju

 

Muzikologija je znanost koja se bavi sustavnim proučavanjem glazbe, od klasične do popularne i tradicijske. Sveučilišnom je disciplinom postala u drugoj polovici 19. stoljeća. Tijekom 20. i 21. stoljeća intenzivno se razvija i to u smjeru sve veće interdisciplinarnosti i sve šireg područja interesa.

 

o Odsjeku…

Začetak Odsjeka za muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu predstavlja Historijsko-teoretski odjel, koji je 1948. godine utemeljio Josip Andreis. Godine 1970. na inicijativu Ivana Supičića Odjel prerasta u Muzikološki odjel. Težište je nastave u samim počecima bilo na historijskoj muzikologiji, ponajprije na povijesti hrvatske glazbe, kao i etnomuzikologiji. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća nastavna se područja sve više šire prema interdisciplinarnosti, no okosnicu nastavnog programa sve do danas čine kolegiji iz opće povijesti glazbe i povijesti hrvatske glazbe, uz sistematske i etnomuzikološke kolegije. Uvođenjem studija po bolonjskom programu povećao se broj etnomuzikoloških kolegija, a etnomuzikologija je postala i jednim od studijskih smjerova. Na Odsjeku se, kako na diplomskoj tako i na poslijediplomskoj razini, obrazovao niz renomiranih stručnjaka.

Godine 1967. pri odsjeku je s ciljem istraživanja hrvatske glazbene kulture osnovan Muzikološki zavod, kasnije preimenovan u Zavod za sistematsku muzikologiju, a njegova uloga postaje iniciranje i provođenje muzikoloških znanstvenih djelatnosti različitih profila.

Na Odsjeku za muzikologiju danas predaje sedam stalno zaposlenih nastavnika, devet vanjskih suradnika različitih znanstvenih profila te povremeni gostujući profesori. Na odsjeku se trenutno na integriranom sveučilišnom studiju muzikologije školuje 45 studenata, od kojih 31 muzikologiju studira jednopredmetno, a 14 dvopredmetno, a na muzikološkom smjeru Poslijediplomskoga doktorskog studija znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture 20 doktoranada. Dinamično studentsko tijelo okuplja se oko raznovrsnih djelatnosti Kluba studenata muzikologije FusNota.

 

o studiju…

 

Jednopredmetnim studijem muzikologije studenti stječu široka znanja iz područja muzikologije (historijske i sistematske) i etnomuzikologije. Pored usvajanja specifičnih znanja i vještina vezanih uz osnove muzikoloških disciplina, te opću i nacionalnu povijest glazbe, studenti tijekom studija produbljuju i utvrđuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta, klavira, stranih jezika i likovne umjetnosti. Nakon zajedničkog trogodišnjeg dijela studija studenti se opredjeljuju za jedan od postojećih smjerova – smjer muzikologija ili smjer etnomuzikologija. Posljednje dvije godine studija posvećene su prije svega produbljivanju temeljnih i usvajanju specifičnih disciplinarnih znanja koja će studente pripremiti za samostalna znanstvena istraživanja, ali i za druga zvanja u kojima se mogu zaposliti nakon studija.

Dvopredmetni studij muzikologije ostvaruje se kao usporedni studij dvopredmetnog programa muzikologije i odabranog studijskog programa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studijem se stječu osnovna i napredna znanja s područja historijske muzikologije, sistematske muzikologije i etnomuzikologije, dok se istodobno utvrđuju i produbljuju znanja i vještine iz glazbeno-teorijskih predmeta. Kombinacijom dvaju studijskih programa s dviju sastavnica Sveučilišta studentima se otvara mogućnost usvajanja i produbljivanja specifičnih znanja koja mogu pridonijeti interdisciplinarnosti njihova pristupa i/ili užoj specijalizaciji za pojedina područja znanosti o glazbi.

Izborne sadržaje, koji se nude studentima jednopredmetnog i dvopredmetnog studija, čine predmeti koji produbljuju i/ili proširuju stečena znanja i predmeti koji donose sasvim nove sadržaje. Studenti su, pored izbornih predmeta koji se predaju na Muzičkoj akademiji, u mogućnosti birati i predmete koji se predaju na drugim sastavnicama Sveučilišta, te tako dijelom oblikovati studij prema vlastitim interesima.

Studij (jednopredmetni i dvopredmetni) završava polaganjem svih ispita te javnom obranom samostalno izrađenog diplomskog rada pred stručnim povjerenstvom.

kompetencije koje se stječu studijem…

Završetkom integriranoga jednopredmetnog studija magistri muzikologije stječu kompetencije za rad u znanosti, kulturi, medijima, redakcijama izdavačkih kuća, knjižarstvu, festivalskoj produkciji, turističkoj industriji, diplomatskim predstavništvima, knjižnicama i drugim srodnim djelatnostima. Uz završen pedagoški modul, osposobljeni su i za rad u srednjim općeobrazovnim i glazbenim školama kao nastavnici Glazbene umjetnosti, odnosno Povijesti glazbe.

Završetkom integriranoga dvopredmetnog studija magistri su muzikologije osposobljeni za rad u javnim medijima (tiskanim i elektroničkim), glazbenom izdavaštvu, bibliotekama i arhivima te srednjoškolskom obrazovanju; za producentske i organizacijske poslove u kulturi; te djelovanje u znanstvenim institutima i zavodima koji se bave istraživanjima na području muzikologije, etnomuzikologije i srodnih znanosti.

nastavnici…

 

dr. sc. Nada Bezić, nasl. pred.

dr. sc. Hana Breko Kustura, nasl. red. prof.

Tomislav Bužić, nasl. pred.

dr. sc. Naila Ceribašić, nasl. red. prof.

Ana Čizmić Grbić, asist.

dr. sc. Tatjana Čunko, nasl. v. pred.

dr. sc. Joško Ćaleta, nasl. doc.

dr. sc. Ivan Ćurković, doc.

dr. sc. Dalibor Davidović, red. prof.

dr. sc. Helena Dukić, nasl. pred.

dr. sc. Monika Jurić Janjik, doc. (pročelnica)

dr. sc. Vjera Katalinić, nasl. red. prof.

dr. sc. Sanja Kiš Žuvela, doc.

dr. sc. Lucija Konfic, nasl. doc.

dr. sc. Mojca Piškor, doc.

Dario Poljak, nasl. asist.

dr. sc. Ivana Spasić, red. prof. (Filozofski fakultet, Beograd)

dr. sc. Jelka Vukobratović, asist.

 

 

Razredbeni ispit – provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti

a) integrirani studij Muzikologija (smjer: Muzikologija, Etnomuzikologija)

 

Povijest glazbe

Test iz povijesti glazbe (70 pitanja)

Kratki esej na jednu od ponuđenih tema

Determinacija glazbenih primjera (5 glazbenih primjera u pojedinačnom trajanju od 3 do 5 minuta)

      Literatura: odabrana poglavlja iz knjiga: Josip Andreis, Povijest glazbe, I-IV, Zagreb: SNL, 1989.; Ennio Stipčević, Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do XX. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 1997. te izbor natuknica iz Hrvatskoga biografskog leksikona (detaljan popis literature: http://www.muza.unizg.hr/wp-content/uploads/2021/02/Odabrana-poglavlja-za-ispit-provjere.pdf)

      Bodovi: 20 (eliminacijski prag: manje od 5)

Opća kultura

Test iz opće kulture (oko 55 pitanja)

      Literatura: udžbenici iz povijesti, hrvatskoga jezika te likovne umjetnosti za srednje škole

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

Teorija glazbe

Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu. Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način. Melodijski intervali – uzlazno i silazno. Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu. Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati. Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama. Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

Solfeggio: diktat i pjevanje s lista

Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave u srednjem registru. Zapis intervala na zadanom tonu. Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu. Jednoglasni diktat – primjer u stilu bečke klasike. Dvoglasni diktat. Diktat na jednom tonu – primjer jednostavnije ritamske strukture. Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: manje od 3)

Harmonija

Četveroglasna harmonizacija zadanog neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova. Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova. Analiza osmerotaktnog izvatka iz glazbene literature razdoblja kasnog baroka, klasike ili romantike.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

Kontrapunkt

Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta. Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctus floridus.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

Klavir

  1. Czerny: op. 299 – jedna etida, ili etida slične težine kojeg drugog autora
  2. S. Bach: jedna dvoglasna invencija, troglasna invencija ili teža skladba (ciklička djela – preludij i fuga, suita, partita i sl. – trebaju biti pripremljena u cijelosti)

jedna cijela sonata W. A. Mozarta ili cijela sonata J. Haydna ili L. van Beethovena (osim op. 49)

Program nije nužno izvoditi napamet.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

b) integrirani studij Muzikologija dvopredmetno

Povijest glazbe

Test iz povijesti glazbe (70 pitanja)

Kratki esej na jednu od ponuđenih tema

Determinacija glazbenih primjera (5 glazbenih primjera u pojedinačnom trajanju od 3 do 5 minuta)

      Literatura: odabrana poglavlja iz knjiga: Josip Andreis, Povijest glazbe, I-IV, Zagreb: SNL, 1989.; Ennio Stipčević, Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do XX. stoljeća, Zagreb: Školska knjiga, 1997. te izbor natuknica iz Hrvatskoga biografskog leksikona (detaljan popis literature: http://www.muza.unizg.hr/wp-content/uploads/2021/02/Odabrana-poglavlja-za-ispit-provjere.pdf)

      Bodovi: 25 (eliminacijski prag: manje od 5)

Opća kultura

Test iz povijesti europske civilizacije (oko 55 pitanja)

      Literatura: udžbenici iz povijesti, hrvatskoga jezika te likovne umjetnosti za srednje škole

      Bodovi: 15 (eliminacijski prag: 0)

Teorija glazbe

Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu. Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način. Melodijski intervali – uzlazno i silazno. Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu. Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati. Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama. Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

                               

Solfeggio: diktat i pjevanje s lista

Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave u srednjem registru. Zapis intervala na zadanom tonu. Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu. Jednoglasni diktat – primjer u stilu bečke klasike. Dvoglasni diktat. Diktat na jednom tonu – primjer jednostavnije ritamske strukture. Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: manje od 3)

 

Harmonija

Četveroglasna harmonizacija zadanog obilježenog basa (kvintakordi i obrati, dominantni septakord i obrati). Četveroglasna harmonizacija soprana (kvintakordi i obrati, dominantni septakord i obrati kao minimalna sredstva harmonizacije). Izradba dijatonske modulacije sa zadanim tonalitetima. Analiza osmerotaktnog izvatka iz glazbene literature razdoblja kasnog baroka, klasike ili romantike.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

 

Kontrapunkt

Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta. Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctus floridus.

      Bodovi: 10 (eliminacijski prag: 0)

 

Pristupnici za oba studijska programa (Muzikologija i Muzikologija dvopredmetno) obvezni su položiti ispit državne mature iz hrvatskog i stranog jezika na višoj (A) razini, te glazbene umjetnosti. Ispit iz stranog jezika vrednuje se sudjelovanjem s 10% bodova u ukupnom rezultatu. Također, pristupnici koji nemaju hrvatsko državljanstvo (uključujući građane EU-a i pristupnike kojima je priznat prvi jezik kao Hrvatski jezik na državnoj maturi) obavezni su položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika na razini B2 za upis u 1. godinu studijskih programa Muzikologija i Muzikologija dvopredmetno.

 

 

NAPOMENA:

 

Prema novom Pravilniku o postupku utvrđivanja rang-liste prijavljenih pristupnika za upise u I. godinu integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studijskih programa prilikom upisa na studij muzikologije bodovat će se i DODATNA POSTIGNUĆA UČENIKA:

  • 1. – 3. mjesto na državnom natjecanju u organizaciji MZO-a – 50 bodova
  • sudjelovanje na natjecanju iz povijesti glazbe – 30 bodova
  • sudjelovanje na državnom natjecanju – 20 bodova
  • završena druga srednja škola – 30 bodova
  • znanje trećega stranog jezika (2 godine u srednjoj školi ili B1 razina) – 20 bodova
  • objavljeni radovi ili uređivanje školskog časopisa – 10 bodova.

 

Kroz dodatna postignuća moguće je ostvariti ukupno najviše 100 bodova.

 

POSTUPAK PRIJAVE, ISPITA PROVJERE I UPISA

 

Ažurirani hodogram prijavnoga, razredbenoga i upisnoga postupka uvijek možete naći na stranici

http://www.muza.unizg.hr/akademska-godina/akademski-kalendar/#ispitprovjere

 

 

korisne poveznice

Nastavnici na Odsjeku za muzikologiju, njihovi znanstveni profili i kolegiji što ih predaju:

http://www.muza.unizg.hr/studiji/nastavnici-i-suradnici/#k-collapse-element-d2rGvFWLq6Gj

 

Popis svih predmeta na studiju muzikologije:

http://www.muza.unizg.hr/studiji/muzikologija/#predmeti

http://www.muza.unizg.hr/studiji/integrirani-sveucilisni-studij-muzikologija-dvopredmetno/#predmeti

 

Pravilnik o postupku utvrđivanja rang liste prijavljenih pristupnika za upise u prvu godinu studija:

http://www.muza.unizg.hr/PRAVILNIK-O-RANG-LISTI.pdf

kontakt

mjuricjanjik@muza.hr

 

© 2016 Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija

Visit Us On FacebookVisit Us On Youtube