DOV- 5. ODSJEK

Sveučilište u Zagrebu

Muzička akademija

Dekan

prof. art. Igor Lešnik

Prodekan za nastavu

prof. art. Srđan Filip Čaldarović

Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje

doc. dr. sc. Sanja Kiš Žuvela

Prodekan za umjetnost i upravljanje

prof. art. Anđelko Krpan

Prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju

prof. art. Martina Gojčeta Silić

V. odsjek za klavir, orgulje i čembalo

Pročelnik: prof. art. Đuro Tikvica

dtikvica@muza.hr ; dtikvica@inet.hr

Popis nastavnika i suradnika:

a) Klavir

prof. art. Vladimir Babin

prof. art. Dalibor Cikojević

prof. art. Srđan Filip Čaldarović

prof. art. Ruben Dalibaltayan

prof. art. Ida Gamulin

prof. art. Katarina Krpan

izv. prof. Ante Milić

prof. art. Lovro Pogorelić

prof. art. Đorđe Stanetti

prof. art. Đuro Tikvica

doc. Maja Bakrač

izv. prof. Danijel Detoni

asistent Lovre Marušić

asistent Ivan Krpan

nasl. doc. Filip Fak

nasl. prof. art Jakša Zlatar

prof. emer. Vladimir Krpan

b) Klavirski duo

prof. art. Mladen Janjanin

c) Orgulje i čembalo

prof. art. dr.art. Očić Ljerka

prof. art. Penzar Mario

prof. art. Pavao Mašić

d) Klavirski praktikum

izv. prof. David Gazarov

izv. prof. Srebrenka Poljak

f) Komorna glazba

doc. Julia Gubajdullina

e) Klavir obligatno

umjet. sav. Vlasta Gyura – Pičulin

umjet. sav. Sabrina Zelić-Lovrenović

pred. Mario Šoša

pred. Darko Žuk

predavač Mia Miljković Đuzel

predavač Karlo Ivančić

nasl. pred. Stipe Bilić

nasl. pred. Terezija Cukrov

nasl. pred. Dino Kalebota

Zahtjevi na ispitima u postupku provjere za upis na Muzičku akademiju:

KLAVIR
a) Jedna etida;
b) J. S. Bach: jedan preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier;
c) jedna sonata iz razdoblja klasike (J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven, M. Clementi)
d) Skladba autora XIX. stoljeća;
e) Skladba autora XX. stoljeća;
f) Skladba hrvatskog autora;

Sve od a) do f) prema gradivu IV. razreda srednje glazbene škole.
CIJELI PROGRAM IZVODI SE NAPAMET

1) Teorija
a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom i basovskom ključu
b) Durske ljestvice, molske ljestvice (harmonijske i melodijske)
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u duru i melodijskom i harmonijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima durske ljestvice i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama.
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

2) Diktat
a) Jednoglasni diktat: niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu bečke klasike
e) Dvoglasni diktat
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture

3) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike

ČEMBALO
a) Fitzwilliam Book: dvije kraće kompozicije po izboru
b) F. Couperin: dvije skladbe po izboru
c) D. Scarlatti: jedna sonata po izboru
d) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier, po izboru ili 2 stavka iz Francuske suite
e) Sviranje s lista

KLAVIR
a) Jedna etida po izboru
b) Klasična sonata (J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven)
c) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
d) Jedno djelo XIX. stoljeća
e) Jedno kraće djelo XX. stoljeća
f) Sviranje s lista

NAPOMENA: Pristupnici za studij čembala mogu svirati program čembala ili program klavira. Oni koji sviraju program čembala moraju polagati i ispit iz klavira.

PISMENI ISPIT – teorija, diktat, harmonija, kontrapunkt

1) Teorija
a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja

2) Diktat
a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture

3) Harmonija
a) Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova

4) Kontrapunkt
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum

PRAKTIČNI ISPIT:

1) Harmonija na klaviru
a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme

2) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike

3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program čembala)
a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur, ili koja zahtjevnija sonata

ORGULJE
a) Jedna pedalna skladba: dur ili mol ljestvica za pedal-solo, odnosno pedalna vježba po izboru (Germani, Dupre) ili jedna pedalna etuda po izboru (Doppelbauer, Langlais, Albright itd.)
b) Jedna skladba starog majstora: preludij i fuga, toccata, ciaciona, canzona, koralna partita, itd. po izboru (Frescobaldi, Pachelbel, Swellinck, Buxtehude, Scheidt, i drugi)
c) Jedna skladba J. S. Bacha: Preludij i fuga e-mol BWV 533; C-dur BWV 545 i BWV 531; c-mol BWV 549; A-dur BWV 536 – po izboru
d) Jedna skladba XIX. ili XX. st.: F. Mendelssohn – Preludij i fuga u G-duru, op.37; M. Reger – Benedictus; L. Vierne – 24 pieces en style libre, T. Dubois – Toccata ili lakša skladba po izboru iz opusa J. Alaina, C. Francka, R. Schumanna, J. Brahmsa, M. Regera i drugih
e) Jedna skladba hrvatskog skladatelja: F. Dugan – Andante f-mol, Fuga c-mol, Risoluto Es-dur, itd.; F. Pintarić – fuga d-mol; M. Lešćan – Intrada i koral; A. Klobučar – Partita; A. Motovunjanin – Frottole; J. Bajamonti -Sonata u F-duru ili neka druga skladba po izboru

KLAVIR (samo za pristupnike koji ne sviraju program orgulja)
a) Jedna etida iz gradiva završnog razreda srednje muzičke škole – glavni predmet klavir
b) J. S. Bach: dva preludija i fuge iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
c) L. van Beethoven: jedna sonata (op. 2 br. 1 ili 3, op. 10 br. 1, 2, ili 3, op. 13 ili koja teža od ovih)

NAPOMENA: Pristupnici za studij orgulja mogu svirati program orgulja ili program klavira. Oni koji sviraju program orgulja moraju polagati i ispit iz klavira.

PISMENI ISPIT – teorija, diktat, harmonija, kontrapunkt

3) Harmonija
a) Četveroglasna harmonizacija zadanog neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprano s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova

4) Kontrapunkt
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum

PRAKTIČNI ISPIT
1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike

2) Harmonija
a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme

3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program orgulja)
a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita, ili zahtjevnija skladba
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur) ili sonata L. van Beethovena

Važni linkovi:

SVEUČILIŠNI INTEGRIRANI STUDIJ – KLAVIR, ČEMBALO I ORGULJE

http://www.muza.unizg.hr/studiji/integrirani-sveucilisni-studij-za-instrumentaliste/

AKADEMSKI KALENDAR:

http://www.muza.unizg.hr/akademska-godina/akademski-kalendar/

PRAVILNIK O STUDIRANJU:

http://www.muza.unizg.hr/propisi/4%20PRAVILNIK%20O%20STUDIRANJU%20integrirani_v2.pdf

PRAVILNIK O POSTUPKU UTVRĐIVANJA RANG-LISTE PRIJAVLJENIH PRISTUPNIKA ZA UPISE U I. GODINU SVEUČILIŠNIH INTEGRIRANIH PRIJEDIPLOMSKIH I DIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA:

http://www.muza.unizg.hr/PRAVILNIK-O-RANG-LISTI.pdf