5. odsjek za klavir, orgulje i čembalo
Pročelnik: red. prof. Đuro Tikvica
dtikvica@muza.hr, dtikvica@inet.hr
098355076
AK. GOD. 2020/21
Popis profesora
Klavir:
Orgulje:
Čembalo:
Razredbeni ispiti:
a) Preddiplomski sveučilišni studij klavira
A) KLAVIR
a) Jedna etida;
b) J. S. Bach: jedan preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier;
c) L. van Beethoven: jedna sonata osim op. 49 i op. 79;
d) Jedna kompozicija autora XIX. stoljeća;
e) Jedna kompozicija autora XX. stoljeća;
f) Jedna kompozicija hrvatskog autora;
Sve od a) do f) prema gradivu IV. razreda srednje glazbene škole.
CIJELI PROGRAM IZVODI SE NAPAMET
B) PISMENI ISPIT
1) Teorija
a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja
2) Diktat
a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture
3) Harmonija
a) Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
4) Kontrapunkt
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum
C) PRAKTIČAN ISPIT
1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature bečke klasike
b) Preddiplomski sveučilišni studij čembala
1) ČEMBALO
a) Fitzwilliam Book: dvije kraće kompozicije po izboru
b) F. Couperin: dvije kompozicije po izboru
c) D. Scarlatti: jedna sonata po izboru
d) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier, po izboru ili 2 stavka iz Francuske suite
e) Sviranje s lista
2) KLAVIR
a) Jedna etida po izboru
b) Klasična sonata (J. Haydn, W. A. Mozart, L. van Beethoven)
c) J. S. Bach: Preludij i fuga iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
d) Jedno djelo XIX. stoljeća
e) Jedno kraće djelo XX. stoljeća
f) Sviranje s lista
NAPOMENA: Pristupnici za studij čembala mogu svirati program čembala (točka A.1) ili program klavira (točka A.2). Oni koji sviraju program čembala moraju polagati i ispit iz klavira prema programu pod točkom C.3.
B) PISMENI ISPIT
1) Teorija
a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja
2) Diktat
a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture
3) Harmonija
a) Četveroglasna harmonizacija zadanoga neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprana s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
4) Kontrapunkt
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum
C) PRAKTIČAN ISPIT
1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike
2) Harmonija
a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme
3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program čembala)
a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur, ili koja zahtjevnija sonata
c) Studij orgulja
1) ORGULJE
a) Jedna pedalna skladba: dur ili mol ljestvica za pedal-solo, odnosno pedalna vježba po izboru (Germani, Dupre) ili jedna pedalna etuda po izboru (Doppelbauer, Langlais, Albright itd.)
b) Jedna skladba starog majstora: preludij i fuga, toccata, ciaciona, canzona, koralna partita, itd. po izboru (Frescobaldi, Pachelbel, Swellinck, Buxtehude, Scheidt, i drugi)
c) Jedna skladba J. S. Bacha: Preludij i fuga e-mol BWV 533; C-dur BWV 545 i BWV 531; c-mol BWV 549; A-dur BWV 536 – po izboru
d) Jedna skladba XIX. ili XX. st.: F. Mendelssohn – Preludij i fuga u G-duru, op.37; M. Reger – Benedictus; L. Vierne – 24 pieces en style libre, T. Dubois – Toccata ili lakša skladba po izboru iz opusa J. Alaina, C. Francka, R. Schumanna, J. Brahmsa, M. Regera i drugih
e) Jedna skladba domaćeg skladatelja: F. Dugan – Andante f-mol, Fuga c-mol, Risoluto Es-dur, itd.; F. Pintarić – fuga d-mol; M. Lešćan – Intrada i koral; A. Klobučar – Partita; A. Motovunjanin – Frottole; J. Bajamonti -Sonata u F-duru ili neka druga skladba po izboru
2) KLAVIR (samo za pristupnike koji ne sviraju program orgulja)
a) Jedna etida iz gradiva završnog razreda srednje muzičke škole – glavni predmet klavir
b) J. S. Bach: dva preludija i fuge iz zbirke Das Wohltemperierte Klavier
c) L. van Beethoven: jedna sonata (op. 2 br. 1 ili 3, op. 10 br. 1, 2, ili 3, op. 13 ili koja teža od ovih)
NAPOMENA: Pristupnici za studij orgulja mogu svirati program orgulja (točka A.1) ili program klavira (točka A.2). Oni koji sviraju program orgulja moraju polagati i ispit iz klavira prema programu pod točkom C.3.
B) PISMENI ISPIT
1) Teorija
a) Tonski sustav (oktave). Bilježenje nota u violinskom, basovskom, sopranskom, altovskom i tenorskom ključu
b) Prirodne i harmonijske durske ljestvice (durske i moldurske), harmonijske i melodijske molske ljestvice. Dorski, frigijski, lidijski, miksolidijski i eolski način
c) Melodijski intervali – uzlazno i silazno
d) Veliki, mali, smanjeni i povećani kvintakordi, njihovi obrati i mnogostranost u prirodnom i harmonijskom duru (u duru i molduru) i harmonijskom i melodijskom molu
e) Septakordi na svim stupnjevima prirodne i harmonijske durske ljestvice (dura i moldura) i harmonijske i melodijske molske ljestvice i njihovi obrati
f) Bilježenje notnih vrijednosti i stanki u jednostavnim i složenim mjerama
g) Oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja
2) Diktat
a) Jednoglasni diktat – niz tonova jednakoga trajanja, u intervalima do oktave, u srednjem registru
b) Zapis intervala na zadanom tonu
c) Zapis akorda (kvintakorda i obrata, dominantnog septakorda i obrata, sporednih septakorda) na zadanom tonu
d) Jednoglasni diktat: primjer u stilu baroka ili bečke klasike
e) Dvoglasni diktat: primjer vokalno-polifonog tipa
f) Diktat na jednom tonu: primjer jednostavnije ritamske strukture
3) Harmonija
a) Četveroglasna harmonizacija zadanog neobilježenog basa s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
b) Četveroglasna harmonizacija zadanog soprano s mjestimičnom primjenom alteriranih tonova
4) Kontrapunkt
a) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom glasu jednu od vrsta
b) Na zadani cantus firmus izraditi u drugom i trećem glasu contrapunctum floridum
C) PRAKTIČAN ISPIT
1) Solfeggio
Pjevanje s lista primjera iz glazbene literature baroka ili bečke klasike
2) Harmonija
a) Izvedba četveroglasne harmonizacije zadanoga soprana – bez pripreme
b) Izvedba četveroglasne modulacije sa zadanim tonalitetima – bez pripreme
3) Klavir (samo za pristupnike koji sviraju program orgulja)
a) J. B. Cramer: jedna etida, ili koja teža etida
b) J. S. Bach: jedna cijela Francuska suita, ili zahtjevnija skladba
c) W. A. Mozart: jedna cijela sonata (npr. K.V.332 F-dur, K.V. 311 D-dur, K.V. 333 B-dur ili K.V. 284 D-dur) ili sonata L. van Beethovena
AKADEMSKI KALENDAR – DATUMI ODRŽAVANJA ISPITA PROVJERA
